Rotirajući predsjednik i zamjenik predsjednika Upravnog odbora kompanije Huawei, Erik Sju (Džidžun), javno se zahvalio Americi na svim pritiscima i sankcijama.
Prema njegovim riječima, američke sankcije nijesu uništile kinesku tehnološku industriju, već su imale potpuno suprotan efekat – natjerale su domaće fabrike da se pokrenu i munjevitom brzinom razviju sopstveni lanac snabdijevanja, što je dovelo i do stvaranja potpuno nove LogicFolding arhitekture.
„Da Sjedinjene Države nijesu izvršile pritisak na našu zemlju, naše kompanije i našu industriju, ne bismo uradili nešto poput ovoga. Ali smo istovremeno zahvalni SAD-u jer su omogućile da industrijski lanac proizvodnje poluprovodnika u našoj zemlji zaista poraste. Sada je zamah veoma snažan i svi ga prepoznaju i podržavaju“, izjavio je Sju.
Sve je počelo još 2019. godine kada je prva administracija Donalda Trampa stavila Huawei na crnu listu i potpuno mu zatvorila vrata na američkom tržištu.
Četiri godine kasnije, Bijela kuća je podigla ulog na sve ili ništa. Džo Bajden je uveo strogu kontrolu izvoza, zabranivši kineskim kompanijama da kupuju najmoćniji hardver na svijetu, poput naprednih Nvidia A100 i H100 čipova, kao i konkurentskih AMD Instinct modela.
Da bi zadržali pristup kineskom tržištu i ispoštovali zakone, Nvidia i AMD su brzo reagovali i za Kinu napravili znatno slabije verzije svojih najboljih čipova.
Međutim, po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću, uslijedio je hladan tuš i potpuni veto na izvoz. Nvidia je preko noći morala da otpiše čak 5,5 milijardi dolara u neprodatim zalihama, dok je AMD ostao bez sigurnih 800 miliona dolara prihoda.
Iako je Tramp kasnije malo popustio i dozvolio prodaju naprednog čipa H200 – uz uslov da američke firme plate državi paprenu taksu od 25 odsto – za Ameriku je već bilo kasno. Pravila igre na svjetskom tržištu su se trajno promijenila.
Dok su se pojedinci u početku snalazili preko šverca i crnog tržišta, ekonomska blokada je prelomila stvar i natjerala većinu kineskih tehnoloških giganata da se okrenu domaćim rješenjima.
Iako domaći kineski čipovi u prve dvije generacije nijesu mogli da pariraju efikasnosti američkih rješenja, kompanije su brzo shvatile da je bolje imati i malo slabiji domaći hardver, nego prazne rafove i zavisnost od Vašingtona.
Kineske fabrike čipova su zbog toga doživjele nezapamćen finansijski bum, a ogroman profit su odmah preusmjerile u istraživanje i razvoj. Rezultat su novi domaći procesori koji mogu da „izađu na crtu“ američkim rivalima, iako i dalje troše znatno više struje.
Ovaj istorijski preokret dodatno je pogurao i sam Peking, koji je izričito naredio domaćim firmama da prekinu kupovinu američkog hardvera i pređu na domaće čipove. Istovremeno, carini je naloženo da konfiskuje američke H200 procesore na granici, a zabrana je nedavno proširena čak i na moćnu gejming grafičku kartu RTX 5090D V2.
Na ovakav scenario godinama je uzalud upozoravao prvi čovjek kompanije Nvidia, Džensen Huang. On je uporno ponavljao američkim vlastima da će izolacija Kine donijeti kontraefekat i natjerati ih da naprave sopstveno, moćno tehnološko oružje.
Njegove crne prognoze su se obistinile na najgori mogući način za američku ekonomiju. Udio kompanije Nvidia na kineskom tržištu novih AI čipova, koji je prije uvođenja sankcija iznosio nestvarnih 95 odsto, zvanično je pao na nulu.
Uprkos svim rampama i blokadama zapadnog svijeta, kineske kompanije danas potpuno samostalno razvijaju najnaprednije modele vještačke inteligencije i u velikoj mjeri diktiraju tempo na svjetskoj sceni.
(SMART LIFE)
