Skupština Japana u srijedu je usvojila Zakon o osnivanju Nacionalnog obavještajnog savjeta. Savjetom će predsjedavati premijerka Sanae Takaiči, a činiće ga još devet članova kabineta, uključujući glavnog sekretara kabineta i ministra spoljnih poslova.
U Tokiju ističu da pomenuti zakon ne bi mogao da bude usvojen, da u Savjetodavnom domu japanske skupštine nije naišao na podršku dijela opozicije koja podržava politiku remilitarizacije nove vlade.
Podrška zakonu u Gornjem domu u srijedu došla je od vladajuće Liberalno-demokratske partije, njenog manjeg koalicionog partnera Japanske inovacione partije, kao i opozicionih stranaka Demokratska partija za narod, Komeito i Sanseito.
„Savjet će centralizovati trenutno fragmentisan obavještajni aparat, pri čemu zakon predviđa da će sekretarijat savjeta, Nacionalni obavještajni biro, sveobuhvatno koordinisati obavještajne podatke koje prikupljaju Nacionalna policijska agencija, Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo odbrane i druge organizacije, uz ovlašćenje da od njih traži dijeljenje informacija“, navodi portal „Kjodo njuz“.
Kao odgovor na zabrinutost u vezi sa građanskim slobodama, Takaiči je u utorak pred odborom gornjeg doma rekla da vlada planira da izradi srednjoročni i dugoročni okvir politike za obavještajne aktivnosti, dodajući da namjerava da „razmotri konkretne mjere kako bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje ličnih podataka i privatnosti“, dodaje japanski portal.
Takaiči tvrdi da novi zakon neće povećati rizike po privatnost, navodeći da će „postaviti temelje japanskih obavještajnih sposobnosti“ i ojačati sposobnost zemlje da „zaštiti javnu bezbjednost i nacionalne interese“.
Japanska vlada bi već u julu mogla da uspostavi predočeni sistem, kao i da formira stručni panel za razmatranje zakona o kontraobavještajnoj djelatnosti.
Takaiči je već predložila da se razmotri i sistem registracije agenata stranih vlada koji se bave lobiranjem, kao i osnivanje japanske spoljne obavještajne službe. Japanski mediji ističu da novi zakon ne sadrži odredbe koje bi skupštini omogućile nadzor nad obavještajnim aktivnostima, pa pitanja demokratske kontrole ostaju neriješena.
Dok u Tokiju tvrde da je posrijedi potez načinjen radi centralizovanja prikupljanja informacija kao odgovora na „prijetnje iz inostranstva“ i najsloženiju bezbjednosnu situaciju od kraja Drugog svjetskog rata, susjedi izražavaju zabrinutost jer smatraju da je uvođenje pomenutog savjeta u politički i bezbjednosni sistem tek novi korak u procesu remilitarizacije Japana.
Upravo su Drugi svjetski rat i posljedice koje je japanska vojska izazvala, ostavljajući iza sebe desetine miliona žrtava i ogromno razaranje, ono što susjede Japana uzbunjuje u pogledu objedinjavanja obavještajno-bezbjednosne moći Tokija. Taj korak je suprotan dosadašnjem imidžu Japana, koji je proisticao iz „Ustava mira“ usvojenog 1947. godine.
Obavještajno-bezbjednosna moć, koja je od juče koncentrisana u rukama premijerke Takaiči, postojala je za vrijeme Drugog svjetskog rata i japanske agresije na Kinu. Tada je bila koncentrisana u rukama Imperijalnog generalštaba, odnosno Vrhovnog ratnog savjeta.
Imenica „savjet“ neprijatno se ponovo pojavljuje u Japanu.
Čim je novi zakon usvojen, u Pekingu su naveli da je centralizacija obavještajnih struktura u Japanu bila uvod u vojnu ekspanziju, odnosno agresiju na Kinu i Drugi svjetski rat.
U Kini nisu propustili priliku da podsjete kako je upravo u procesu objedinjavanja obavještajno-bezbjednosnih snaga Japana 1911. godine formiran Tokko (Viša specijalna policija) koja je bila glavna poluga represija u samom Japanu. Njene žrtve bili su intelektualci i svi ostali koji su se suprotstavljali ratnoj politici Japana, dok je represije u okupiranim područjima sprovodila organizacija Kempeitai.
(RT Balkan)
