Potpisivanje ugovora o sprovođenju četiri globalne inicijative između Srbije i Kine značajno jača srpsku spoljnopolitičku poziciju kada je riječ o očuvanju teritorijalnog integriteta na Kosovu i Metohiji, kaže za Sputnjik stručnjak za međunarodne odnose dr Sanja Arežina, autor knjige „Kina u Evropi“.
Mao Ning, portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je povodom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Kina i Srbija zajednički raditi na sprovođenju četiri globalne inicijative i doprinijeti rješavanju razvojnih izazova, međunarodnoj bezbjednosti, razmjeni među civilizacijama i unapređenju globalnog upravljanja.
Srbija prati viziju spoljne politike Kine
Riječ je o ideji da se u okviru Ujedinjenih nacija i drugih multilateralnih institucija dvije zemlje usaglašavaju oko svih bitnih pitanja koja se tiču te četiri globalne inicijative, pošto je Srbija dala podršku svim navedenim kineskim inicijativama, objašnjava Arežina.
Sve te inicijative trebalo bi da odražavaju jednu viziju kineske spoljne politike koja je zasnovana na multilateralizmu i alternativnoj viziji svjetskog poretka koji bi morao da bude pandan dominantnom zapadnom modelu ekonomskog razvoja, dodaje Arežina. Jedna je globalna razvojna inicijativa, druga je bezbjednosna, treća civilizacijska, a četvrta se odnosi na vještačku inteligenciju. Što se tiče globalne razvojne inicijative, ona se u suštini fokusira na ispunjavanje Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj i rješavanje nekih globalnih ekonomskih izazova, odnosno promovisanje inkluzivnog rasta i smanjenje siromaštva.
Borba za suverenitet
Bezbjednosna inicijativa Kine promoviše koncept zajedničke, sveobuhvatne i održive bezbjednosti i u suštini zagovara poštovanje suvereniteta, čemu i Kina i Srbija teže, dodaje Arežina.
To se odnosi i na poštovanje političkih uređenja različitih zemalja, suprotstavljajući se politici sile i miješanju u unutrašnje poslove drugih država, a tu bi se možda moglo i podvesti pitanje Kosova i Metohije i poštovanje Rezolucije 1244, naglašava naša sagovornica.
Sa druge strane, kada je riječ o Kini, radi se o poštovanju principa „jedne Kine“ i svih njenih ključnih interesa, prije svega onih koji se tiču Tajvana, ističe Arežina.
Zajednička borba za ravnopravnost civilizacija
Globalna civilizacijska inicijativa odnosi se na poštovanje različitosti svjetskih kultura i civilizacija i zalaže se za ravnopravnost, uzajamno učenje i dijalog među narodima, tako da u suštini promoviše razgovor između vlada, objašnjava naša sagovornica.
„Svjedoci smo danas da tih kriznih žarišta širom svijeta ima isuviše mnogo i ona su posljedica upravo činjenice što nije postojao nikakav dijalog između nacija koje su u sukobima. Tu je i ova posljednja inicijativa koja se tiče vještačke inteligencije, o čemu se u posljednjih nekoliko godina najviše vodi rasprava i na globalnom nivou. Ona traži upravljanje razvojem vještačke inteligencije koje bi bilo bezbjedno, kako bi se osiguralo da tehnološki napredak bude dostupan svim narodima, ali i da poštuje sve etičke standarde, imajući u vidu rizike koje vještačka inteligencija nosi“, navodi Arežina.
Nezavisna spoljna politika Srbije
Komentarišući kampanju prozapadnih lobista protiv potpisivanja sporazuma koji simbolično predstavljaju zbližavanje Srbije i Kine, Arežina kaže da se Srbija, kao što je to i sam predsjednik Vučić rekao, trudi da vodi „relativno nezavisnu spoljnu politiku“.
Još od 2009. godine spoljna politika Srbije zasnivala se na oslanjanju na četiri spoljnopolitička stuba, uz napomenu da se Srbija prethodnih godina mnogo više trudila da sarađuje sa Evropskom unijom zbog „eventualnog članstva“, dodaje Arežina.
„Moramo uzeti u obzir realnost da Srbija u posljednje četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje, prije svega zbog toga što nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji, ali i zbog pregovora koji se vode po pitanju odnosa Beograda i Prištine. U svakom slučaju, Srbija ne odstupa od svog puta ka članstvu u EU, ali to ne znači da nećemo sarađivati i sa drugim državama, posebno sa globalnim centrima moći kao što je Kina. Imajući u vidu da smo u prethodnim decenijama od Kine dobijali uglavnom pozitivne stvari i da već dugo njegujemo dobar politički i ekonomski odnos sa Pekingom“, zaključila je Arežina.
