Mizoginija, prijetnje i onlajn targetiranje žena postali su ozbiljan društveni problem koji ugrožava bezbjednost žena i njihovo učešće u javnom i političkom životu, a istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazalo je da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara na crnogorskim portalima usmjereno prema političarkama, saopšteno je na završnoj konferenciji te organizacije.
Projektna koordinatorka CeMI-ja Andrea Rovčanin kazala je na konferenciji „Siguran javni prostor – dijalog o digitalnom nasilju nad ženama“ da posljednjih godina svjedočimo sve izraženijem problemu digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje.
„Društvene mreže i onlajn platforme, pored prostora za komunikaciju i razmjenu mišljenja, sve češće postaju mjesto uvreda, prijetnji i mizoginog govora usmjerenog prema ženama koje javno djeluju i iznose svoje stavove. Takvo okruženje ne ugrožava samo žene koje su izložene napadima, već utiče i na cjelokupan kvalitet demokratije, slobodu izražavanja i spremnost drugih žena da uopšte učestvuju u javnom i političkom životu“, navela je Rovčanin.
Prema njenim riječima, rodna ravnopravnost nije pitanje koje se tiče samo žena, već podrazumijeva jednake mogućnosti žena i muškaraca da učestvuju u političkom, društvenom i ekonomskom životu i da ravnopravno donose odluke.
„Međutim, i dalje svjedočimo tome da žene često moraju ulagati mnogo više napora kako bi njihov glas bio jednako uvažen i poštovan. Pored profesionalnih izazova, suočavaju se i sa stereotipima, predrasudama, omalovažavanjem i različitim oblicima nasilja koji imaju za cilj da ih obeshrabre i udalje iz javnog života“, dodala je ona.
Ukazala je da je u okviru projekta CeMI organizovao dvije jednodnevne obuke za žene aktivne u javnom i političkom životu, sa ciljem jačanja njihovih vještina i kapaciteta za prepoznavanje i reagovanje na digitalno nasilje i govor mržnje.
„Poseban dio projekta predstavlja i podkast serijal ‘Bez filtera’, u okviru kojeg smo kroz četiri epizode razgovarali o iskustvima žena u javnom prostoru, rodnim stereotipima, govoru mržnje i odgovornosti institucija i društva. Pored toga, sprovedene su aktivnosti javnog informisanja i kampanja na društvenim mrežama“, kazala je Rovčanin.
Dodala je da je jedan od važnih rezultata projekta analitički izvještaj o prisustvu rodno zasnovanog govora mržnje prema ženama u javno-političkom životu Crne Gore za period 2024–2025, koji mapira ključne obrasce online napada i daje preporuke za unapređenje zaštite.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović ocijenila je da digitalno nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan društveni problem koji utiče na bezbjednost, mentalno zdravlje i učešće žena u javnom životu.
Ona je naglasila da digitalni prostor, iako važan za komunikaciju i rad, nosi i porast različitih oblika nasilja, posebno prema ženama i djevojčicama.
„Govor mržnje, uznemiravanje, prijetnje, ucjene i zloupotreba ličnih podataka imaju ozbiljne posljedice ne samo za pojedinke, već i za društvo u cjelini“, kazala je Pejović.
Dodala je da digitalno nasilje nije „virtuelno nasilje“, već pojava sa stvarnim posljedicama po sigurnost i profesionalni angažman žena.
Predstavljajući istraživanje, docent na Fakultetu političkih nauka Nemanja Batrićević naveo je da je analizirano 1.441 članak i oko 16.500 komentara sa crnogorskih portala.
Kako je pojasnio, 823 komentara klasifikovana su kao mizogini, što čini oko pet odsto ukupnog broja.
„Istraživanje je pokazalo da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara usmjereno prema političarkama“, naveo je Batrićević.
On je istakao da su najčešće mete bile političarke i javne ličnosti, te da je zabilježena i izražena politička polarizacija u komentarima.
„Na pojedinim portalima mete su bile žene koje publika tih medija doživljava kao političke protivnice“, dodao je.
Poseban segment istraživanja pokazao je da mizogini komentari često dobijaju veći broj lajkova nego negativnih reakcija, što ukazuje na društvenu prihvaćenost takvog govora.
Projektna koordinatorka Katica Maksan ocijenila je da govor mržnje i način medijskog izvještavanja direktno utiču na odluku žena da odustanu od javnog života.
„Žene su prestale sebe da vide u politici upravo zbog ovakvih komentara“, kazala je Maksan.
Ona je upozorila na normalizaciju govora mržnje u javnom prostoru i nedovoljnu zastupljenost žena kao sagovornica u medijima, posebno u oblastima politike i ekonomije.
Tokom panela, predstavnici institucija i medijske zajednice saglasili su se da je neophodna snažnija institucionalna reakcija, dosljedna primjena zakona i odgovornije medijsko izvještavanje.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Ravnopravno u javnosti – za siguran javni prostor u Crnoj Gori“, koji CeMI sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
