Politički analitičar Aleksandar Ćuković ocjenjuje za Portal RTCG da odlaganje rekonstrukcije Vlade se koristi kao svojevrsni mehanizam „disciplinovanja” partnera pošto obećanje funkcija drži partije unutar većine stabilnim, dok prerano popuštanje zahtjevima može smanjiti manevarski prostor premijera.
Ulazak eventualno novi lica u Vladu donio bi matematičku stabilnost unutar parlamenta, ali bi dugoročno mogao povećati političku temperaturu u društvu i pojačati pritisak opozicionog bloka. Očekuje da izborna scena 2027. bude puna iznenađenja, a kampanja kako se bude bližila finišu biće na momente i prljava.
Kako objašnjava, kašnjenja i fazne rekonstrukcije Vlade obično su proizvod sinergije tri faktora: političko kalkulisanje, balansiranje moći i, naravno, spoljni pritisci.
„Odlaganje procesa koristi se kao svojevrsni mehanizam „disciplinovanja” partnera pošto obećanje funkcija drži partije unutar većine stabilnim, dok prerano popuštanje zahtjevima može smanjiti manevarski prostor premijera. Takođe, svako uvođenje novih kadrova zahtijeva delikatno pomjeranje tasova na vagi kako se ne bi narušio unutrašnji sistem „blokiranja” među partijama koje imaju različite biračke korpuse i strateške ciljeve. Na kraju, pošto se Crna Gora nalazi u specifičnoj fazi evropskih integracija zapadni partneri konstantno insistiraju na jasnoj proevropskoj i evroatlantskoj orijentaciji izvršne vlasti, što se ponajbolje uočava u insistiranju na političkoj predvidivosti vlasti. Ulazak aktera koji se doživljavaju kao evroskeptični ili previše bliski regionalnim centrima redovno nailazi na diplomatske otpore, što primorava donosioce odluka na taktičko usporavanje i „doziranje” promjena“, smatra Ćuković.
Eventualni ulazak Jovana Vučurovića, Radoša Zečevića i Jelene Borovinić Bojović u Vladu, kako naglašava Ćuković, sa čisto institucionalnog aspekta i aritmetike parlamentarne većine, znači formalno cementiranje podrške u Skupštini.
„Kada partijski lideri i prepoznatljiva lica uđu direktno u ministarske fotelje ili na potpredsjednička mjesta, preuzima se i direktna odgovornost za uspjeh ili neuspjeh Vlade. To smanjuje prostor za uobičajenu praksu ‘jednom nogom u vlasti, drugom u opoziciji’, gdje stranke podržavaju Vladu u parlamentu, ali je kritikuju u javnosti, što smo imali prilike da vidimo ranije. Preciznije izgleda da je došao kraj politici ‘poluopozicije’. Potez bi, dakle, donio matematičku stabilnost unutar parlamenta, ali bi dugoročno mogao povećati političku temperaturu u društvu i pojačati pritisak opozicionog bloka u zavisnosti od dalje situacije“, navodi Ćuković.
Ocjenjuje i da bi eventualan ulazak Jelene Borovinić Bojović označio uvođenje autentičnog institucionalnog autoriteta i dokazanog kriznog menadžera u samo srce državne uprave.
Njen ulazak u Vladu, kaže, bio bi doživljen kao garant da će izvršna vlast dobiti ličnost koja ogromne kapacitete polaže u prijeko potrebno prevazilaženje podjela, profesionalnu ozbiljnost i direktnu odgovornost prema građanima, čime se politička retorika konačno zamjenjuje opipljivim rezultatima.
„Uvođenjem novog ministra sporta iz redova Socijalističke narodne partije, rješava se još jedna važna jednačina unutar unutrašnjeg balansiranja moći. SNP, kao tradicionalni politički subjekat sa stabilnom infrastrukturom ali promjenjivim rejtingom, kroz resor sporta dobija izuzetno zahvalnu platformu za promociju, što u neku ruku i odgovara profilaciji ove partije, ali i nekog koga građani doživljavaju kao političkog subjekta sa izuzetnim koalicionim potencijalom.
Na pitanje da li očekuje do izbora u junu naredne godine krupnije promjene na političkoj sceni Crne Gore, moguće prekomponovanje saveza, pad podrške pojedinim partijama ili pojavu novih političkih aktera, Ćuković odgovara da će taj period biti obilježen intenzivnim pozicioniranjem političkih subjekata.
„Primijetićete da su pojedini već omeđili diskurs koji će biti dominantan. Jednima će glavni adut biti zatvaranje poglavlja i priča o EU, drugima zaštita interesa sprskog naroda (na dva načina: jedni s pozicija vlasti, a drugi iz opozicionih redova), trećima borba protiv kriminala… Najteže će biti novim glasovima da se pozicioniraju, jer će morati da dokažu da zaista nude nešto novo (program, ljude) i da tu nijesu zbog gole sujete i neostvarenih ambicija. Svjedočimo fazi „stalne kampanje” gdje se savezi sklapaju ad-hoc. Očekujem da će s obzirom na važnost izbora scena biti zanimljiva i puna iznenađenja, a kampanja kako se bude bližila finišu, s obzirom na nove tehnologije, na momente i prljava“, ističe Ćuković.
Jasno je, dodaje on, da kada partije uđu u završni krug kampanje koja zapravo traje godinama, klasična politička obećanja na koja su birači navikli, gube na snazi.
„Zato će se, vjerujem, kampanja neminovno preseliti u ‘prljavu zonu’. Kada ponestane novih ideja, politički subjekti će posegnuti za komodifikacijom straha (strah od gubitka identiteta, strah od zaustavljanja EU puta, strah od povratka starih režimskih struktura…)“, zaključio je Ćuković.
(RTCG)
