Agencija za spreječavanje korupcije (ASK) pokrenuće kontrolu postupanja vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) dr Ivana Samardžića kako bi utvrdila da li je svojim djelovanjem ugrozio javni interes, nakon što im je Inspekcija rada proslijedila inicijativu u kojoj se taj rukovodilac optužuje za zloupotrebu položaja, kršenje propisa.

Istovremeno, rad IJZ-a biće predmet kontrole budžetske inspekcije Ministarstva finansija, kojoj je takođe dostavljena inicijativa zajedno sa dijelom revizorskog izvještaja.

Agencija za spreječavanje korupcije (ASK) pokrenuće kontrolu postupanja vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) dr Ivana Samardžića kako bi utvrdila da li je svojim djelovanjem ugrozio javni interes, nakon što im je Inspekcija rada proslijedila inicijativu u kojoj se taj rukovodilac optužuje za zloupotrebu položaja, kršenje propisa.

Istovremeno, rad IJZ-a biće predmet kontrole budžetske inspekcije Ministarstva finansija, kojoj je takođe dostavljena inicijativa zajedno sa dijelom revizorskog izvještaja.

U fokusu prijave nalaze se višemjesečne isplate prekovremenih sati direktoru IJZ-a, koje prema dokumentaciji dostižu iznose i obim rada koji, kako se navodi u prijavi, “objektivno nije moguće ostvariti fizičkim prisustvom na radu”.
Gotovo 3.000 eura za dva mjeseca

Dokumentacija pokazuje da su tokom januara i februara 2026. godine donijete posebne odluke o isplati naknada za prekovremeni rad dr Ivanu Samardžiću.

Prema odluci broj 012-1068 od 6. februara 2026. godine, Samardžiću je odobrena isplata za čak 115 sati prekovremenog rada tokom januara, u bruto iznosu od 1.810,18 eura.

Samo mjesec kasnije, odlukom broj 012-2234 od 5. marta 2026. godine, istom funkcioneru odobrena je još jedna isplata za 67 prekovremenih sati tokom februara, u bruto iznosu od 1.136,69 eura.

Ukupno, za samo dva mjeseca, v.d. direktor IJZ-a ostvario je najmanje 182 prekovremena sata i po tom osnovu primio skoro 3.000 eura bruto naknade.
Ministarstvo finansija vraćalo obračune

Navodi iz inicijative dostavljene inspekcijama dodatno problematizuju zakonitost ovih isplata.

U prijavi se vršilac dužnosti direktora optužuje za evidentirani visoki broj prekovremenih sati, u obimu koji je objektivno nemoguć za ostvarenje fizičkim prisustvom na radu, što je u jednom obračunskom periodu dovelo do toga da Ministarstvo finansija vrati dostavljene obračunske liste upravo zbog neutemeljenog i prekomjernog upisivanja.

U prijavi se dalje tvrdi da je sistem obračuna bio organizovan tako da se zakonski limit od 32 sata prekovremenog rada isplaćuje kroz redovne platne liste, dok su dodatni sati naplaćivani kroz posebne odluke koje je donosilo rukovodstvo ustanove.
Prekoračen zakonski maksimum

Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost predviđa da prekovremeni rad zaposlenog ne može trajati duže od 32 sata mjesečno, osim u izuzetnim situacijama propisanim zakonom.

Zato posebno upada u oči činjenica da je Samardžiću za januar priznato čak 115 prekovremenih sati — više od tri puta iznad limita predviđenog kolektivnim ugovorom.

Ni februarskih 67 sati nije u skladu sa propisanim maksimumom.

Dokumentacija pokazuje i da su v.d direktoru IJZ-a dodatni sati odobravani kontinuirano mjesecima unazad — tokom oktobra, novembra i decembra 2025. godine, uz više posebnih odluka za dodatne sate rada.
Evidencije otvaraju nova pitanja

Uvid u elektronsku evidenciju prisustva pokazuje određena neslaganja između registrovanog boravka na poslu i ukupnog broja sati koji su kasnije finansijski obračunati.

Za januar je evidentirano “prisustvo van redovnog radnog vremena” od 69 sati, dok je za februar navedeno 71 sat i 33 minuta, što se ne poklapa sa ukupno priznatih 115, odnosno 67 sati prekovremenog rada.

Dodatnu sumnju izazivaju navodi iz prijave da su pojedini sati evidentirani i u periodima kada je direktor bio na službenim putovanjima.

Tagovi