Određivanje pritvora od 30 dana direktorima srpskih institucija u Gračanici nastavak je pritisaka koje Albin Kurti sprovodi nad Srbima na prostoru Kosova i Metohije, koji sada trpe organizovani institucionalni teror, rekao je danas Tanjugu član predsjedništva Srpske liste (SL) Igor Simić.
Ukazao je da su na udar došli čelnici dva stuba opstanka Srba na Kosovu i Metohiji – školstva i zdravstva.
„To su ljudi koji vode naše škole, osnovne i srednje, domove zdravlja i Kliničko-bolnički centar. Dakle, sedam uglednih Srba i Srpkinja, časnih ljudi i domaćina, u pritvoru su zajedno sa ljudima kriminalnog miljea sa ciljem Aljbina Kurtija da ih ponizi, da slomi njihov otpor samo zato što vole Srbiju, zato što služe srpskom narodu, zato što liječe i obrazuju srpsku djecu, a na taj način i da pošalju poruku svim drugim Srbima“, naveo je Simić.
Ocijenio je da je u pitanju vršenje pritisaka sa ciljem obeshrabrivanja i zastrašivanja Srba pred predstojeće izbore 7. juna.
„Albin Kurti, zajedno sa svojim miljenikom Nenadom Rašićem, shvatio je da nema podršku srpskog naroda. U prethodna tri izborna ciklusa njegov miljenik je dobijao mandat u skupštini u Prištini tako što je prvo imao 1.200, a na posljednjim izborima 1.700 glasova Albanaca. Sada su shvatili da mu treba mnogo više, jer Srbi neće da podrže onog ko je spreman da proda vjeru za večeru, i onda su odlučili da izvrše pritisak na sve slobodne i časne Srbe“, rekao je Simić.
Komentarišući to što su prištinske privremene institucije objavile da je istraga protiv sedmoro srpskih čelnika zbog navodnog „kršenja slobodnog opredjeljenja birača“ pokrenuta nakon tvrdnji ministra za zajednice i povratak u tehničkom mandatu Nenada Rašića o navodnim prijetnjama biračima pred izbore 7. juna, Simić je rekao da je povod bio to što su direktori suspendovali neke radnike u svojim ustanovama zbog kršenja discipline, i istakao da bi to trebalo tretirati kao radno-pravni spor.
„Ne, ovi ljudi su kršenje radne discipline prebacili, zahvaljujući tom Rašiću, na teren politike i pozvali kosovske institucije da reaguju. Umjesto da podnesu žalbu srpskim institucijama i riješe to pitanje, dokažu da neko možda griješi, oni su odlučili da ovo iskoriste za kampanju, jer dobar dio tih ljudi ima direktne kontakte sa Nenadom Rašićem, a njemu je to bila odlična prilika da ispuni volju Aljbinu Kurtiju“, ocijenio je Simić.
On je rekao da je 15. marta, zahvaljujući podršci državnog vrha i radu na terenu sa međunarodnim predstavnicima, spriječen upad kosovske policije u srpske obrazovne i zdravstvene ustanove, a da je Rašić sada kosovsku policiju direktno uveo u institucije.
Istakao je da je to samo jedna u nizu Kurtijevih akcija i naveo da je takođe smanjen broj članova biračkih odbora iz Srpske liste.
„Sada ih imamo 25 manje u odnosu na decembarske izbore. Samo u Sjevernoj Mitrovici od 22 biračka mjesta na šest mi nemamo nikakvu kontrolu. Dakle, tamo gdje glasa 6.000 birača, mi nećemo moći da kontrolišemo proces. Oni su prije par dana otišli korak dalje. Po prvi put od ’99. godine naovamo, predsjednici opštinskih izbornih komisija nisu Srbi, i ne da nisu Srbi, nisu ni zaposleni u Centralnoj izbornoj komisiji, već zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji rade u okviru Centra za registraciju građana, ili ono što se kod nas u srpskom sistemu zove – oni rade u okviru upravnih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova“, precizirao je Simić.
Naveo je da je bilo izvanrednih kandidata Srba, ali da su svi odbijeni pod izgovorom da nemaju iskustva, uprkos tome što su učestvovali u biračkim odborima već nekoliko godina.
„Radi se sve da se proces obesmisli i da se Srbi uplaše ili na neki drugi način odvrate od toga da izađu i iskoriste svoje biračko pravo“, naveo je Simić.
Komentarišući to što je Vrhovni sud odbio žalbu SL na odluku Izbornog panela da se potvrdi izborna lista Nenada Rašića, Simić je rekao da se ta lista, odnosno Građanska inicijativa, prijavila za učešće na izborima gdje žele da osvoje poslanička mjesta rezervisana za Srbe.
„Dakle, Srbi imaju pravo na 10, međutim, tu imate gospodina Alila Đerleka koji je bukvalno Bošnjak, i to svi znaju. Da niko ne shvati pogrešno, nemamo mi ništa protiv bilo koje zajednice, ali se čovjek kandiduje za poziciju poslanika koji pripada Srbima. Pa imate Lazara Radulovića, čovjeka koji je bio predsjednik udruženja Crnogoraca, koji ima desetine javnih nastupa u kojima tvrdi da se on zalaže za to da Crnogorci dobiju veća prava, jer on kao njihov predstavnik to traži“, rekao je Simić.
On je dodao da je Vrhovni sud na žalbu odgovorio rekavši da SL nije dokazala da ti ljudi nisu Srbi.
„Zašto je to opasno? Sutra će Aljbin Kurti na nekim narednim izborima formirati listu koja će se prijaviti takođe za tih 10 rezervisanih mjesta. Kad ima tih 10 rezervisanih mjesta i na ta mjesta kandiduje 10 Albanaca, njemu neće biti problem da 10–20 hiljada glasova prebaci njima. I onda ćemo imati situaciju u kojoj će ti kvazi-Srbi, u stvari Albanci, glasati za promjenu ustava i legalno omogućiti ujedinjenje Kosova sa Albanijom, ukidanje srpskog jezika, ukidanje Srpske pravoslavne crkve i spajanje sa albanskom nacionalnom crkvom“, upozorio je Simić.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, to što su predstavnici međunarodne zajednice i prošle izbore, na kojima je Rašić ušao u skupštinu glasovima Albanaca, proglasili demokratskim.
„U Kačaniku Srba nema posljednjih nekoliko decenija, i tamo je čovjek dobio 50 glasova. U Đakovici, gdje imamo svega par staraca, dobio 50. U Prizrenu, gdje ima dvadesetak Srba, ne računajući bogoslove koji inače i nemaju pravo glasa jer nisu svi sa prostora Kosova i Metohije – on je dobio 336 glasova, dominantno Albanaca. Dakle, to je način da se izvrda volja srpskog naroda i da se onemogući osnovno pravo da birate koga želite i ko će vas predstavljati“, naveo je Simić.
Na pitanje da prokomentariše reakciju međunarodne zajednice na hapšenje srpskih direktora ustanova, Simić je rekao da su ovog puta izostala čak i saopštenja, što posebno zabrinjava.
Simić je rekao da se protesti svih prosvjetnih i zdravstvenih radnika u Gračanici nastavljaju i da će se održavati svakog dana od 9 časova, uz podršku drugih zdravstvenih radnika širom Kosova i Metohije.
Istakao je da su protesti podsjetnik međunarodnoj zajednici da reaguje, ali je dodao da velika očekivanja nema.
Poručio je da se SL bori protiv politike koja znači nestajanje srpskog naroda i protiv onih koji bi samo da klimaju glavom u Prištini i da budu politički dekor.
Istakao je da bez podrške države Srbije ne bi više bilo Srba na Kosovu i Metohiji.
„S druge strane, i mi na Kosovu i Metohiji razumijemo položaj u kome se naša zemlja nalazi, da je pod pritiskom i međunarodnih sila, da se na ulicama naših gradova napadaju srpski policajci, da se napadaju srpske institucije, i razumijemo iz kojih centara moći to dolazi“, naveo je Simić.
Istakao je da je budžet privremenih kosovskih institucija za 2026. godinu četiri milijarde eura, a da od tog iznosa za deset opština sa srpskom većinom nije predviđen niti jedan cent.
Simić je poručio da je važno da na predstojećim izborima Srbi na Kosovu i Metohiji pokažu jedinstvo.
„Ovo nisu bilo kakvi izbori, ovo nisu neki izbori gdje se bira 10 ljudi. Ovo su izbori na kojima vi birate hoćete li da postojite, hoćete li moći normalno da se školujete, liječite, da radite. I zato se mi borimo, i protiv nas nije neka politička partija, već dio režima koji želi da Srbi nestanu“, rekao je on.
Na pitanje da prokomentariše formiranje tzv. žandarmerije koje je najavio Albin Kurti, Simić je podsjetio da je u prethodnih nekoliko godina na zemlji srpskih domaćina sagrađeno devet policijskih baza, stanica i punktova.
„Najava formiranja žandarmerije je prosto promjena uniforme da se i dodatno militarizuje taj prostor i vrši pritisak na srpski narod. Kurti želi po svaku cijenu da obesmisli sporazum po kome je zabranjeno da kosovske bezbjednosne snage dolaze na sjever Kosova i Metohije. On želi da vidi Albance u zelenim uniformama na administrativnoj liniji sa centralnom Srbijom“, rekao je Simić.
Dodao je da je broj krivičnih djela u četiri opštine na sjeveru Kosova i Metohije, u odnosu na broj stanovnika, višestruko manji nego u dijelovima naseljenim Albancima.
U Gračanici je u utorak privedena grupa direktora srpskih obrazovnih i zdravstvenih institucija zbog sumnje da su navodno počinili krivično djelo „kršenje slobodnog opredjeljenja birača“, a iz tužilaštva privremenih institucija u Prištini saopšteno je da su oni privedeni nakon tvrdnji ministra za zajednice i povratak u tehničkom mandatu Nenada Rašića o navodnim prijetnjama biračima pred izbore 7. juna, prenosi Tanjug.
(POLITIKA)
