„Brzi test zdravlja” — sve češći je natpis na štandovima medicinskih sajmova i festivala. Mnogi iz radoznalosti čekaju u redovima, uvjereni da će bez zakazivanja u domovima zdravlja i plaćanja analiza u privatnim laboratorijama otkloniti zabrinutost zbog toga što ih ne posjećuju redovno.
– Ovakav test podrazumijeva kratku konsultaciju s ljekarom o tome kakve provjere zdravstvenog stanja neko treba redovno da obavlja, s ciljem očuvanja ili poboljšanja opšteg imuniteta. Primjenjujemo ga jer mnogi pacijenti danas sami odlučuju koje zdravstvene provjere će raditi – objasnila je Tatjana Bajkić, specijalista medicinske biohemije i načelnica Odjeljenja dijagnostike Dom zdravlja Stari Grad.
Brzi pregled odnosi se prvenstveno na preporuku laboratorijskih analiza, na osnovu kojih se može vidjeti trenutno stanje organizma. To podrazumijeva da se prvo uradi kompletna krvna slika s leukocitarnom formulom. Ukoliko su limfociti povišeni, najčešće je riječ o virusnoj infekciji. Ako su neutrofili visoki, vjerovatno se radi o bakterijskoj infekciji, dok povišeni leukociti mogu ukazivati na upalni proces.
– Međutim, ova laboratorijska analiza obavezno se radi uz druga ispitivanja krvne slike kako bi se dobio realan nalaz. To znači da treba provjeriti i glukozu i lipide u krvi, a veoma je važno i gvožđe, jer njegov nedostatak može biti uzrok mnogih oboljenja. Takođe, potrebno je uraditi analizu statusa vitamina D, kao i minerala, prije svega cinka i magnezijuma. Po potrebi nije loše provjeriti ni imunoglobuline. Ukoliko bilo koja od ovih analiza pokaže rezultate van propisanih granica, neophodno je nastaviti ispitivanje zdravstvenog stanja, naravno uz konsultaciju s ljekarom – podsjeća Tatjana Bajkić.
– Recimo, ukoliko imate nizak nivo vitamina D, potrebno je konsultovati ljekara koji će propisati terapiju za regulisanje tog nivoa. To mogu biti i kapi ili tablete poput Vigantol. Važno je da niko ne uzima dodatni vitamin D na svoju ruku, već da se njegov status odredi analizama i u saradnji s doktorom. Na osnovu početnih vrijednosti, ljekar određuje odgovarajuću dozu za svakog pacijenta – naglašava doktorka.
Tokom ljetnjih mjeseci preporučuje se izlaganje sunčevoj svjetlosti. Dovoljno je oko petnaest minuta dnevno na suncu, uz izlaganje ruku i lica, ali uz korišćenje krema sa UV zaštitom.
– U zimskim mjesecima terapija je neophodna ukoliko nemate dovoljno vitamina D, jer je sunčeve svjetlosti manje. Većina naših građana ima nizak nivo vitamina D, zbog čega bih svima savjetovala da provjere njegove vrijednosti i po potrebi sprovedu terapiju, važnu za opšti imunitet organizma i njegovu zaštitu – kaže ona.
Žene bi trebalo da urade analize reproduktivnih hormona, kao i funkcije štitaste žlijezde, posebno TSH i FT4, dok muškarci treba da urade PSA analizu radi provjere zdravlja prostate. Na osnovu rezultata preporučuje se dalja dijagnostika.
Na pitanje zašto se u domovima zdravlja često ne rade analize štitaste žlijezde, dr Bajkić odgovara da je to pitanje za više instance, ali naglašava da se uz uput izabranog ljekara opšte prakse takve analize mogu obaviti i u domovima zdravlja.
Kod zdravih osoba preventivne laboratorijske analize preporučuju se na svakih šest mjeseci do godinu dana.
(POLITIKA)
