Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora iza sebe ostavlja period obilježen dubokim prodorom organizovanog kriminala u gotovo sve pore društva – od ulica i kvartova, preko bezbjednosnog sektora, do politike, građevinskog biznisa i međunarodnog šverca narkotika. Od 2006. do 2026. godine država je prošla kroz eru mafijaških obračuna, nerasvijetljenih ubistava, stvaranja moćnih kriminalnih klanova i transformacije podzemlja iz duvanskog šverca u jednu od najopasnijih balkanskih mreža za krijumčarenje kokaina.
Ubistvo Duška Jovanovića simbol nejake države i sumjni da je državni aparat u pozadini likvidacije
Iako se dogodilo dvije godine prije referenduma, ubistvo Duška Jovanovića ostalo je simbol svega što će obilježiti narednih dvadeset godina crnogorske stvarnosti. Glavni i odgovorni urednik „Dana“ ubijen je ispred redakcije u centru Podgorice, a država ni nakon dvije decenije nije odgovorila na pitanje ko su nalogodavci i politička pozadina atentata. Sličnu sudbinu doživio je i policijski funkcioner Slavoljub Šćekić, likvidiran 2005. godine ispred porodične kuće dok je istraživao eksplozije na gradilištu hotela „Splendid“, kao i veze organizovanog kriminala sa bezbjednosnim strukturama. Ta ubistva postala su uvod u period u kojem će likvidacije na ulicama gradova postati gotovo svakodnevica.
Tokom prvih godina nezavisnosti formiraju se i jačaju lokalne kriminalne grupe, od zagoričkog klana u Podgorici do barskih i budvanskih kriminalnih mreža povezanih sa švercom, reketiranjem i poslovima na primorju. Paralelno sa turističkim i građevinskim bumom rastao je i uticaj podzemlja koje je novac od ilegalnih poslova ulagalo u hotele, apartmane, restorane i luksuzne nekretnine. Brojne privatizacije i urbanistički projekti godinama su pratili navodi o pranju novca i sprezi kriminala sa politikom, na šta je kontinuirano upozoravao MANS kroz desetine istraživanja i krivičnih prijava.
Od šverca cigaretama do narotika i građevinske mafije
Dok je devedesetih dominantan bio šverc cigareta preko Jadrana, nakon 2006. godine crnogorsko podzemlje postepeno prelazi na međunarodni šverc kokaina. Crna Gora postaje važna tačka balkanske rute, a slučajevi Darka Šarića, Safeta Kalića i Nasera Keljmendija otkrivaju veze regionalnih kriminalnih grupa sa Latinskom Amerikom, Evropom i bezbjednosnim strukturama na Balkanu. Operacija „Balkanski ratnik“ otvorila je pitanje koliko su duboko kriminalne mreže prodrle u institucije države, dok su pojedini mafijaški bosovi godinama živjeli gotovo neskriveno, investirajući ogromne sume novca u građevinske i turističke projekte.
Najkrvavije poglavlje crnogorske crne hronike počinje nakon raspada jedinstvenog kotorskog kriminalnog klana i sukoba između Škaljarskog i Kavačkog klana. Rat koji je izbio nakon nestanka pošiljke kokaina u Valensiji prerastao je u višegodišnji obračun koji je odnio desetine života širom regiona i Evrope. Ubijalo se u Podgorici, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom, ali i u Beogradu, Beču, Atini i Istanbulu. Likvidacije su izvođene usred dana, ispred kafića, restorana i porodičnih kuća, često uz upotrebu eksploziva, snajpera i automatskog oružja. Građani su godinama svjedočili scenama mafijaških sačekuša u centrima gradova, dok su turističke sezone na primorju obilježavale eksplozije automobila i ubistva povezana sa klanovskim ratovima.
Od zagoričkog do kavačkog i škaljarskog klana
Ubistvo Gorana Radomana u Beogradu 2015. godine označeno je kao početak otvorenog rata škaljaraca i kavčana, nakon čega su uslijedile likvidacije Jovana Vukotića, saradnika Alana Kožara i brojnih članova zaraćenih klanova. Crna Gora je u pojedinim godinama bila među evropskim državama sa najvećim brojem mafijaških ubistava po glavi stanovnika, dok su istražni organi često kasnili za kriminalnim strukturama koje su postajale sve brutalnije i organizovanije.
Posebnu težinu čitavoj priči dala su kasnija otkrića o povezanosti dijela policijskih i bezbjednosnih struktura sa organizovanim kriminalom. Nakon formiranja Specijalnog državnog tužilaštva otvorene su brojne istrage protiv bivših policijskih funkcionera, agenata ANB-a i osoba iz vrha bezbjednosnog aparata. Javnost je potresla serija postupaka protiv Veselina Veljovića, Zorana i Petra Lazovića, kao i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, dok su dešifrovane SKY ECC komunikacije pokazale razmjere saradnje pojedinaca iz institucija sa kriminalnim klanovima. Upravo su te poruke prvi put ogolile način na koji su pojedini djelovi sistema godinama pružali logistiku i zaštitu kriminalnim grupama.
Teret koji nijedan jubilej ne može ukloniti
Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti Crna Gora i dalje nosi teret brojnih nerasvijetljenih ubistava, mafijaških obračuna i sumnji da organizovani kriminal nikada nije bio potpuno odvojen od države. Od ubistva Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića, preko rata škaljaraca i kavčana, do istraga o švercu cigareta, kokaina i pranju novca kroz građevinske projekte, crnogorska crna hronika postala je hronika jedne države koja je dvije decenije pokušavala da sustigne kriminal koji je rastao zajedno sa njom.
