Nije istina da bi zahtjevi sindikata za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta doveli zaposlene u privatnom sektoru u diskriminatorski položaj. Vlada nema u budžetu novca za povećanje zarada u javnom sektoru. To je glavni razlog za odbijanje, objavio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.
„Sindikat insistira na povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura (povećanje zarada za oko 10%), dok Vlada to odbija.“
Stav Vlade:
• Ne prihvata model povećanja na 100 €, jer bi se odnosio samo na javni sektor (oko 50.000 zaposlenih), dok bi privatni sektor (oko 250.000 radnika) ostao bez garancije rasta plata.
• Smatra da bi to stvorilo „nepravednu raspodjelu“ i demotivisalo privatni sektor, čineći državu „najatraktivnijim poslodavcem“.
Stav Sindikata (USSCG):
• Zahtjev za povećanjem na 100 € je minimalan i nužan da bi se sačuvali efekti programa „Evropa sad 1 i 2“, koje je narušila inflacija. Obračunska vrijednost nije mijenjana 13 godina.
• Sindikat vidi ovo kao ključni dio novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) i ne odustaje od njega.
• Zbog nepostizanja dogovora sa Vladom, USSCG je najavila protest 29. aprila 2026. u 15:30 ispred zgrade Vlade („Zajedno za 100“) – zbog prekida pregovora i nepotpisivanja novog OKU-a.
Sindikati su ranije bili spremni na kompromise, ali sada smatraju da Vlada odugovlači i fingira socijalni dijalog. Protest je direktna reakcija na Vladino odbijanje, dodao je Medojević.
Sindikat ne prihvata Vladin stav i nastavlja borbu za povećanje na 100 €, uz najavljene ulične akcije. Situacija je i dalje otvorena, a OKU je produžen do kraja aprila.
Vladin stav o „diskriminaciji“ zaposlenih u privatnom sektoru je neistinit i predstavlja pokušaj manipulacije.
Opšti kolektivni ugovor primjenjuje se na:
• zaposlene kod svih poslodavaca (domaćih i stranih) na teritoriji Crne Gore
• zaposlene u državnim organima, lokalnoj samoupravi i javnim službama (ako posebnim zakonom nije drugačije)
Obračunska vrijednost koeficijenta (trenutno 90 €) je osnovni element za obračun osnovne zarade svih zaposlenih – pomnoži se sa koeficijentom složenosti posla, a dodaju se minuli rad, prekovremeni rad itd. Ona nije ograničena samo na javni sektor.
Granski ili kolektivni ugovori kod poslodavca mogu imati višu vrijednost (npr. već 100+ € u nekim djelatnostima), ali ne nižu od minimuma iz OKU-a.
Zašto Vlada tvrdi „diskriminaciju“ privatnog sektora?
U saopštenju Vlade navodi se da bi povećanje na 100 €:
• direktno uticalo samo na oko 50.000 zaposlenih u javnom sektoru (jer država plaća te plate)
• dok privatni sektor (oko 250.000 radnika) „ne bi bio pokriven“ i ne bi imao garanciju viših plata
Ovo je kontradiktorno, jer:
• ako se OKU potpiše sa novom obračunskom vrijednošću od 100 €, ona obavezuje sve poslodavce
• privatni sektor već u mnogim slučajevima ima više vrijednosti kroz granskim ugovorima
• Vlada zapravo fokus stavlja na budžetski trošak u javnom sektoru, koristeći privatni sektor kao argument
Sindikati ističu da je ovo minimalni standard za sve radnike, a ne privilegija javnog sektora. Inflacija je umanjila efekte ranijih programa, pa je povećanje potrebno radi očuvanja kupovne moći.
OKU je univerzalan, pa povećanje obračunske vrijednosti ne može važiti samo za javni sektor. Vlada pokušava da izbjegne budžetski trošak, dok privatni sektor ostaje na tržišnim uslovima.
Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 € povećalo bi troškove za budžet koji je već u ozbiljnim problemima likvidnosti:
• Sindikati procjenjuju 80–90 miliona € bruto dodatno za zarade u javnom sektoru
• Ranije procjene Ministarstva finansija/Vlade: neto trošak oko 100 miliona €, a bruto oko 170 miliona € (uključujući doprinose i fiskalne efekte)
Ove brojke se odnose uglavnom na javni sektor (državna uprava, javne službe, dijelom državna preduzeća), gdje država direktno ili indirektno snosi trošak. Dio privatnog sektora već ima više vrijednosti preko granskih ugovora, pa efekat nije uniforman.
U budžetu za 2026. godinu planirano je oko 726–727 miliona € za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca u javnom sektoru. budzet.mojnovac.me Povećanje od oko 11% uklopilo bi se u taj okvir sa dodatnih 80+ miliona.
Budžet je neodrživ jer je već pregrijan nekontrolisanom javnom potrošnjom i mandatornim troškovima koji se moraju isplaćivati svaki mjesec.
Kriza likvidnosti je jasna. Vlada neplaćanjem svojih obaveza širi talas nelikvidnosti na privatni sektor i ugrožava normalno poslovanje privrede. Potreba države i privatnog sektora za skupim kratkoročnim kreditima za premošćavanje nelikvidnosti raste.
A i građani se ubrzano zadužuju, pa se dužnička kriza već može registrovati, zaključio je na kraju.
