Poslanik SNS i predsjednik Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić izjavio je danas da će nadležni organi detaljno analizirati mišljenja Venecijanske komisije na set pravosudnih zakona i dodao da će u narednom periodu biti odlučeno kako će se primjedbe komisije sprovesti.
„Moja stranka (SNS) i lično ja poštujemo mišljenje Venecijanske komisije, naravno da ćemo da uvažimo. Na koji način će ono biti sprovedeno, to ćemo da odlučimo u narednom periodu“, rekao je Mrdić za Tanjug i dodao da Venecijanska komisija ima veliki autoritet, ali da se dešavalo u praksi da nije svuda bilo ispoštovano njeno mišljenje.
Istakao je da će Srbija ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije da poštuje u skladu sa interesima Srbije i Ustavom.
Naglasio je i da se ponosi tim setom pravosudnih zakona koje je sam pisao, a koji su nakon skupštinske rasprave usvojeni i stupili na snagu.
„To je po prvi put u proteklih 30 godina da su zakoni iz oblasti pravosuđa pisani u Beogradu, a ne po nalogu zapadnih ili nekih drugih ambasada. Dakle, na mene nije uticao niko ni sa zapada ni sa istoka, niti bilo koja strana sila, niti bilo koja ambasada“, rekao je Mrdić.
Dodao je da je dobro što se Venecijanska komisija u svom ekspertskom mišljenju o setu pravosudnih zakona složila sa onim što se tiče tužilaštva.
Naveo je da su upućene kritike Venecijanske komisije, poput onih koje se odnose na mandate predsjednika sudova, naišle na razumijevanje kod predlagača, ali da su određena rješenja zadržana kao opcija zbog pojedinih situacija u praksi.
Prema njegovim riječima, mogućnost dobijanja drugog mandata predsjednika sudova nije zamišljena kao redovno pravilo, već kao nužni mehanizam koji bi osigurao nesmetano funkcionisanje onih sudova u kojima trenutno nema adekvatnih kandidata za rukovodeće pozicije.
„U mom zakonu, vezano za zakon o sudijama predsjednici sudova mogu da dobiju još jedan, taj drugi mandat, oni kažu: ‘To ne treba’. Mi smo njima na nacrt mišljenja odgovorili: ‘Uvažavamo vaš stav. Neće obavezno biti da predsjednici sudova ostaju još jedan mandat, ali smo ostavili kao mogućnost, zbog određenih sudova gdje se može dogoditi situacija da nema ko da bude predsjednik, pa dok sudije same ne odluče ko će biti na čelu suda, da će on obavljati još taj jedan mandat“, objasnio je Mrdić.
Kada je riječ o primjedbama na međunarodnu saradnju tužilaštva, Mrdić je naglasio da uloga Ministarstva pravde u tom procesu ne predstavlja pritisak na rad tužilaca.
Smatra da je neophodno da nadležno ministarstvo bude uključeno u procedure saradnje sa inostranstvom, po ugledu na modele koji već godinama uspješno funkcionišu u mnogim razvijenim pravnim sistemima Evrope.
„Mi smo njima pojasnili da to nije da će Ministarstvo pravde uticati na rad tužilaštva, nego da, po ugledu i u drugim razvijenim zemljama, prvenstveno evropskim, međunarodna saradnja tužilaštva ne može da se obavlja bez odobrenja nadležnog ministarstva, Ministarstva pravde“, rekao je Mrdić.
Pojasnio je i razloge za promjenu unutrašnje organizacije pojedinih pravosudnih organa, navodeći da je to direktna posljedica porasta broja stanovnika, a primarni cilj je povećanje efikasnosti rada sudstva i tužilaštva.
Mrdić je naveo da je predstavnike Venecijanske komisije podsjetio na član 107 Ustava Srbije koji definiše pravo predlaganja zakona i drugih opštih akata, odnosno omogućava narodnim poslanicama da predlažu zakone u Narodnoj skupštini.
„Podsjetio sam ih na to da su predstavnici opozicije u ovom sazivu, do trenutka kad sam ja predao ovih pet pravosudnih zakona u skupštinsku proceduru, predali 34 zakona za koje nisu tražili javnu raspravu opozicija, a koji su bili u proceduri“, naveo je Mrdić.
Prema njegovim riječima, ni jedan od pravosudnih zakona nije mijenjan više od 20 odsto, a sve što je izmijenio radio je na osnovu ranijih preporuka EU i Venecijanske komisije.
„Sve ovo što je vezano za pravosudne zakone su iskustva iz zemalja EU. Ništa ja nisam izmislio novo, nego sam uzeo u obzir kako funkcionišu u razvijenim zemljama Evropske unije i ostatka svijeta, ali prvenstveno u zemljama EU“, rekao je Mrdić.
Ukazao je da Srbija ima dovoljno vremena da analizira mišljenje Venecijanske komisije do sjednice tog tijela.
Mrdić je rekao da je prije desetak dana uputio dopis Ustavnom sudu zbog blokade rada Visokog savjeta tužilaštva, gdje za pojedine odluke niko ne može da dođe do potrebne dvotrećinske većine, tj. osam od 11.
Govoreći o donošenju izbornih zakona, naveo je da je predložio da javno slušanje o njima bude od 27. do 30. aprila, ali da je, na zahtjev opozicionih poslanika, ono pomjereno od 4. do 7. maja.
Podsjetio je i da je u prethodnih godinu i po dana održano desetine sastanaka Radne grupe za unapređenje izbornog procesa, osam javnih slušanja, kao i da su uvažene sve preporuke ODIR-a.
Mrdić je istakao da se Srbija nalazi na putu u evropskim integracijama, ali i da ima svoj suverenitet.
„Mi jesmo za Evropsku uniju, ali kao što znamo, najveći broj država Evropske unije Kosovo i Metohiju gleda kao nezavisnu državu, a mi gledamo KiM kao dio Srbije. To ne znači da ćemo mi ući u sukob sa EU, nego imamo svoj stav“, rekao je Mrdić, prenosi Tanjug.
