Vještačku inteligenciju dočekali smo otvorenih usta. Oduševljenje je preraslo u euforiju, a AI sada posmatramo kao alat koji će preuzeti većinu poslova koji se lako mogu automatizovati. Ipak, postoje i poslovi u kojima će ljudi biti bez premca – ali bivši izvršni direktor OpenAI-a rasvijetlio je ključ koji će zadržati radnike na njihovim poslovima. U pitanju su ljudske osobine – hrabrost, empatija, vizija i mudrost.
Mnogi analitičari su izrazili strahove da vještačka inteligencija preuzima svačije poslove, posebno one koji zahtijevaju mnogo ručnog rada. Drugi su rekli da će AI zapravo izazvati izumiranje čovječanstva. Iako se nije pojavio jasan odgovor, AI je dobio ogroman zamah i neumoljivo se kreće naprijed. Međutim, bivši izvršni direktor OpenAI-a Zak Kas ima nekoliko savjeta. On je rekao za Biznis Insajder:
„AI će iskoristiti većinu našeg znanja i mnoge naše vještine. Međutim, sama suština onoga što nas čini ljudima dobiće još veći značaj na tržištu rada – ‘nepromjenljive ljudske kvalitete’ koje uključuju hrabrost, viziju, mudrost i empatiju dobiće ogroman značaj.“
Njegova poenta je da radnici moraju sve više da se fokusiraju na oblasti u kojima imaju prednost nad AI-jem, a to je „kritičko razmišljanje“. Oni će imati prednost ako „shvate problem zaista jedinstveno“ – nešto za šta AI nema kapacitet da u potpunosti zamijeni čovjeka.
Ne samo to, već i ljudske osobine poput empatije i sposobnosti građenja odnosa staviće radnike ispred vještačke inteligencije. Kas naglašava da će radnici morati da ističu svoje lične kvalitete kako bi ostali konkurentni.
Već postoje predviđanja da će vještačka inteligencija uticati na skoro 40 odsto poslova širom svijeta, zamjenjujući neke i dopunjujući druge, što izaziva bojazan u poslovnom svijetu.
U naprednim ekonomijama vještačka inteligencija može uticati na oko 60 odsto radnih mjesta, pokazuju rezultati istraživanja MMF-a.
Otprilike polovina poslova na koje će uticati vještačka inteligencija može imati koristi zbog povećanja produktivnosti, ali za drugu polovinu AI će moći da obavlja ključne zadatke koje trenutno rade ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za radnom snagom i dovesti do nižih plata i smanjenog zapošljavanja, navodi Georgijeva.
U najekstremnijim slučajevima, neki od ovih poslova mogu nestati.
(Politika)
