Profesor globalne bezbjednosti i prvi vojni nacionalni predstavnik Crne Gore u NATO-u Mehmedin Tahirović za naš radio ocjenjuje da bi kopnena intervencija, koja je, kako smatra, ostala kao jedna od opcija predsjedniku Trampu u izlaznoj strategiji sukoba, bila veoma rizična. Invazija na ostrvo Harg bila bi mač sa dvije oštrice, kaže Tahirović.
„To je Ahilova peta jer bi onda bila i te kako ugrožena njegova isporuka nafte, a sa druge strane to bi bila i Ahilova peta za Sjedinjene Američke Države. Na tom malom ostrvu bili bi okruženi mogućnošću udara od strane Irana i sa obale i sa mora, kao i različitih aktivnosti iz vazduha i slično“, kazao je Tahirović.
Kopnena invazija poput one u Iraku i Afganistanu je nerealan scenario, kaže vojni analitičar Vlade Radulović za naš radio. Kako zbog geografije Irana, tako i zbog prisustva Islamske revolucionarne garde, vojnih, paravojnih i parapolicijskih snaga na širem prostoru Bliskog istoka, nema dovoljno ljudstva za kopnenu invaziju u punom obliku.
„Ono što je realnije i oko čega dilemu nemam jeste da može doći do uslovno rečeno, nekog taktičkog raspoređivanja snaga, odnosno pokušaja zauzimanja ključnih tačaka kao što je ostrvo Harg. Nesumnjivo, raspoređivanje pripadnika elitne 82. vazdušno-desantne divizije govori u prilog činjenici da postoji mogućnost da upravo dođe do pokušaja zauzimanja ostrva Harg“, rekao je Radulović.
Što bi to značilo u vojnom smislu kako bi tankeri krenuli kroz Ormuski moreuz?
„To znači da prvo morate neutralisati sve raketne položaje i protivbrodske raketne sisteme koji se nalaze u priobalnom pojasu, dakle da morate neutralisati ratnu mornaricu Irana“, smatra Radulović.
Ukoliko predsjednik Tramp ostvari prijetnje i napadne iranska energetska i naftna postrojenja, postavlja se pitanje šta će biti sa njegovim saveznicima.
„Ako Iran ne može da svojim raketama, kao što je to preksinoć uradio Kuvajtu, onda će terorističkim napadima uništiti niz tih postrojenja u zalivu. A znamo odlično da cijeli zaliv, osim Jemena su saveznici SAD“, kaže Tahirović.
„Nemam dilemu da će Teheran odgovoriti istom mjerom. Pa čak i po objektima za desalinizaciju vode. Vidjeli ste šta se dešavalo u Kuvajtu proteklih dana, koliko će izvršiti pritisak zalivske zemlje, prije svega Sjedinjene Američke Države, da se odustane od dejstava po određenim ciljevima“, rekao je Radulović.
Diplomatski napori posredstvom Pakistana su pokušaj neke vrste kompromisa. Ono što zabrinjava jeste nagovještaj raspoređivanja marinaca i specijalaca američke vojske, mada ni to nije svršen čin. Može se raditi o povećanju pritiska na Teheran kako bi sjeo za pregovarački sto, smatra Vlade Radulović.
(RTCG)
