Banjaluka napravila važan korak u osudi veličanja ustaša – lopta je u dvorištu Sarajeva

Rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske predstavlja osnov za zakonsko sankcionisanje veličanja NDH i fašističkih ideologija, uz jasan istorijski stav o genocidu nad Srbima. Ipak, postoji sumnja da li će dokument dobiti podršku na nivou BiH, prenosi Sputnik.

Narodna skupština Republike Srpske jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se osuđuje svako veličanje i relativizacija ideologije Nezavisne Države Hrvatske, kao i negiranje i umanjivanje genocida nad Srbima, čime je, prema ocjeni predlagača, napravljen važan korak ka institucionalnom odgovoru na pojave istorijskog revizionizma.

Kako objašnjava narodni poslanik Srđan Mazalica, rezolucija ima širi obuhvat od dosadašnjih političkih akata, jer ne ostaje samo na deklarativnoj osudi, već postavlja temelje za konkretne pravne mehanizme koji bi trebalo da spriječe i sankcionišu svako javno veličanje ideologija i simbola povezanih sa NDH, ali i šire – sa nacističkim i fašističkim pokretima.

Od političke osude ka zakonskim merama

„Rezolucija obuhvata sve pojavne oblike veličanja ideologije i simbola NDH, ali i ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija u cjelini. Njome smo tražili da Vlada pristupi izmjenama zakona kako bi se jasno inkriminisalo svako promovisanje tih ideologija, uključujući spomenike, manifestacije i druge oblike javnog djelovanja“, navodi Mazalica.

On precizira da se dokument ne odnosi samo na pojedinačne incidente ili izolovane slučajeve, već na cjelokupan spektar pojava koje, kako kaže, predstavljaju pokušaj rehabilitacije ideoloških obrazaca iz perioda NDH. U tom smislu, rezolucija tretira i pitanje podizanja spornih spomenika, organizovanja javnih skupova i manifestacija, kao i drugih oblika simboličkog ili direktnog veličanja.

Prema njegovim riječima, cilj je da se kroz izmjene i dopune postojećih zakonskih propisa uspostavi jasan i nedvosmislen pravni okvir koji bi omogućio efikasno procesuiranje svih takvih slučajeva, bez prostora za različita tumačenja ili selektivnu primjenu zakona.

Istorijski temelj rezolucije

Poseban dio dokumenta čini istorijski osvrt na karakter režima NDH koji, kako ističe Mazalica, predstavlja ključni osnov za dalje zakonodavne aktivnosti. Time se, prema njegovom tumačenju, rezolucija ne zadržava samo na političkom nivou, već dobija i čvrsto uporište u istorijskoj nauci.

Mazalica naglašava da su u izradi rezolucije učestvovali priznati stručnjaci i istoričari, te da za svaku tvrdnju postoje relevantni istorijski izvori i dokumenti. Kao jedan od primjera navodi i rad Rafaela Lemkina, koji je još 1944. godine definisao pojam genocida, što se u rezoluciji koristi kao dio argumentacije o karakteru zločina počinjenih nad Srbima u NDH.

„Vodilo se računa da iza svake rečenice stoje provjerljive činjenice i istorijski izvori, kako bi dokument mogao da izdrži svaku stručnu i političku provjeru“, ističe on.

Neizvjesna sudbina na nivou BiH

Narodna skupština zadužila je predstavnike Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da predlože usvajanje identičnog teksta rezolucije i na nivou Bosne i Hercegovine, čime bi, prema zamisli predlagača, ovaj pristup dobio širu institucionalnu potvrdu.

Međutim, Mazalica izražava rezervu kada je riječ o mogućnosti da takva inicijativa dobije potrebnu većinu.

„S obzirom na to da su sve stranke iz Republike Srpske glasale za ovu rezoluciju, očekujemo podršku srpskih predstavnika. Međutim, ostaje da se vidi kako će reagovati bošnjački i hrvatski političari“, navodi on.

Političke razlike i sporni amandmani

Ključnu prepreku Mazalica vidi u amandmanima koje najavljuju bošnjački politički predstavnici. Prema njegovim riječima, oni pokušavaju da u tekst rezolucije uključe formulacije koje bi, pored genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, obuhvatile i genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu.

Mazalica tvrdi da takav pristup nema istorijsko utemeljenje, naglašavajući da, kako kaže, niko nije utvrdio da je nad Bošnjacima kao narodom u tom periodu izvršen genocid.

Pored toga, navodi i zahtjev da se među nacističke, fašističke i ustaške grupacije uvrsti i četnički pokret što, prema njegovoj ocjeni, dodatno komplikuje politički dijalog.

„Četnički pokret nije učestvovao u izvršenju genocida u NDH, niti je bio vlast, već je bio antifašistički i antiokupatorski pokret“, tvrdi Mazalica.

On upozorava da bi upravo ovakvi stavovi i političke razlike mogli dovesti do toga da rezolucija ne dobije podršku na nivou BiH uprkos, kako kaže, čvrstoj argumentaciji na kojoj je zasnovana.

„Smatramo da postoje istorijski dokumenti koji potvrđuju karakter zločina u NDH i da bi to trebalo da bude osnova za zajednički pristup. Međutim, ostaje pitanje da li će politička volja pratiti te činjenice“, zaključuje Mazalica.