Potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović saopštio je da se ne može naći nikakva analogija između onoga što je tada DF i onog što danas radi DPS.

Jedan ste od poslanika koji su privođeni tokom incidenata u parlamentu krajem 2019. godine, kada se raspravljalo o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Smatrate li danas da je reakcija tadašnje opozicije bila opravdana? I može li se ista logika primijeniti na postupke aktuelne opozicije koja se u parlamentu protivi zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u?

„Ostaće upamćeno kako je 2019. godine u Skupštini Crne Gore, bez ograničavanja imuniteta, uhapšen jedan cijeli poslanički klub. Posebno je bila upečatljiva brutalnost policijskog starješine koji je komandovao sramnom akcijom. On je predstavnike građana iz poslaničkog kluba DF-a nazivao pogrdnim imenima, dok smo kolege Andrija Mandić, Milan Knežević i ja bili zadržani u pritvoru, a tužilaštvo nam stavilo na teret krivična djela za koja su zaprijećene višegodišnje kazne zatvora.

Hapšen sam ponovo i zadržavan u pritvoru na skupu podrške građanima Budve, kada je policija sprovodila represiju prilikom nasilne promjene vlasti u tom gradu. Još kada se tome doda nezakonito praćenje od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) po naređenju Dejana Peruničića, onda dobijete pravu sliku diktature u kojoj smo živjeli.

Ne može se naći nikakva analogija između toga što je tada radio DF i onog što danas radi DPS. Motivi su skroz različiti. Mi smo bili prinuđeni da čak i crkvu branimo od otimanja, a DPS danas želi da brani sve ono što je od naroda i države otimano i pljačkano u posljednje tri decenije. DNP se snažno zalaže da se građanima Crne Gore vrati sve ono što je nezakonito otuđeno na štetu države u prethodne tri i po decenije“, izjavio je Zogović za „Pobjedu“.

Poslije promjene vlasti 2020. godine najavljivana je duboka reforma bezbjednosnog sektora. Kako ocjenjujete zakone o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost?

„Crna Gora ima Zakon o parlamentarnom nadzoru službi bezbjednosti. Zakon je usaglašavan više od godinu dana dijalogom vlasti i opozicije. To je dobar zakon i rezultat je pobjede ondašnje opozicije na čelu sa DF-om da se ustanove mehanizmi parlamentarne kontrole ANB-a, policije, vojske, posebno bezbjednosnih službi. Naravno, taj zakon nije bio brana da u režimu DPS-a ovi sektori rade što su htjeli.

Naši motivi zbog kojih ne podržavamo ove zakone drugačiji su od motiva DPS-a. Mi ne prihvatamo sužavanje parlamentarne kontrole, a time otvaranje mogućnosti zloupotrebe policije od strane direktora i ministra, i ANB-a od strane direktora i predsjednika Vlade. Ovo nije personalno pitanje. Danas je jedan direktor, jedan ministar i premijer, sjutra drugi. U pitanju je uvođenje loše i pogrešne prakse kroz otvaranje velikog prostora za zloupotrebu službe u političkim obračunima.

Ako je cilj da se služba oslobodi od prljavih agenata ili od prljavih policajaca, to se ne radi na ovaj način. DNP će uvijek da podrži čišćenje sistema od prljavih agenata, prljavih policajaca, prljavih tužilaca i prljavih sudija. Mi smatramo da to treba otvoreno staviti u Skupštinu Crne Gore kao cilj, to ćemo podržati i dati doprinos da se to ostvari. Što je problem da donesemo poseban zakon koji će to da omogući? Danas je 2026. godina, sve ove godine DNP moli da se demontira DPS, a što smo dobili? Da su pojedine političke partije zadržale na važnim mjestima u vlasti drugi i treći ešalon okorjelih DPS-ovaca koji javno žale za bivšim kriminalnim sistemom“, podsjetio je Zogović.

Na koji način će usvojene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u uticati na funkcionisanje bezbjednosnog sistema? Zbog čega poslanici DNP-a nijesu prisustvovali glasanju niti su se izjasnili protiv tih rješenja, kako je u Skupštini obrazložio predsjednik partije Milan Knežević?

„Očekujem da Skupština u ponovnom glasanju neće usvojiti ove zakone“, zaključio je Zogović.

Tagovi