Izjava predsjednika Hrvatske građanske inicijative Adriana Vuksanovića ponovo je otvorila pitanje zbog čega se posljednjih mjeseci pojačavaju politički pritisci iz Zagreba na Podgoricu.

Iako je u razgovoru za hrvatske medije pokušao da kritikuje poteze crnogorske vlasti, Vuksanović je zapravo potvrdio ono o čemu se već duže govori u političkim krugovima – da je jedan od glavnih razloga zatezanja odnosa između dvije države upravo usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mathauzen.

Ta rezolucija usvojena je u Skupštini Crne Gore 2024. godine i izazvala je oštre reakcije dijela političke scene u Hrvatskoj.

Upravo je Vuksanović, govoreći o navodnim „provokacijama“ iz Podgorice prema Zagrebu, među prvim primjerima naveo upravo ovu rezoluciju, čime je indirektno priznao da je ona jedna od ključnih tačaka spora.

Zašto smeta Rezolucija

Podsjećanja radi, rezolucija se odnosi na osudu genocida počinjenog u logorima koje je tokom Drugog svjetskog rata vodio ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske.

I dok je u većini evropskih država suočavanje sa zločinima iz prošlosti civilizacijska norma, reakcije iz Zagreba na ovu rezoluciju otvorile su pitanje da li je hrvatsko društvo zaista do kraja raskrstilo sa nasljeđem NDH.

Brojni političari su prilikom usvajanja Rezolucije govorili da Crna Gora nije usmjerila ove optužbe protiv savremene Hrvatske, već je riječ o istorijskom dokumentu kojim se osuđuju zločini fašističkog režima.

Uprkos tome, dio hrvatskih političara reagovao je veoma oštro, što je dodatno opteretilo odnose dvije države.

Politički pritisak ili istorijska istina

Zbog toga se u crnogorskoj javnosti sve češće postavlja pitanje da li su reakcije iz Zagreba zapravo pokušaj političkog pritiska na Podgoricu zbog usvajanja rezolucije koja podsjeća na najmračnije poglavlje istorije regiona.

Vuksanovićeva izjava dodatno je pojačala takve sumnje, jer je upravo on, kao predstavnik stranke koja zastupa hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, među glavnim problemima u odnosima dvije države naveo dokument kojim se osuđuju zločini u sistemu logora Jasenovac.

Za mnoge posmatrače to je jasan signal da pitanje suočavanja sa prošlošću i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regionu.

Stare teme ponovo u fokusu

Zbog svega toga odnosi između Podgorice i Zagreba ponovo se nalaze pod lupom javnosti. Dok jedni tvrde da je riječ o političkom sporu koji nema veze sa istorijom, drugi smatraju da upravo reakcije na rezoluciju pokazuju da rana iz vremena NDH još uvijek nije do kraja zatvorena.

A upravo ta činjenica objašnjava zašto se svaki pokušaj podsjećanja na zločine iz tog perioda u dijelu hrvatske politike dočekuje sa velikom nervozom.

Tagovi