Partizan Mozzart Bet je konačno razbio čudan niz poraza koji su se godinama nizali protiv Virtusa u Italiji. Crno-bijeli su u 31. kolu Evrolige slavili u Bolonji na način koji navijači iz Humske dugo čekaju – mirno, zrelo i sa čovjekom koji je preuzeo odgovornost kada je bilo najpotrebnije.
Heroj večeri bio je fantastični Karlik Džons, koji je još jednom pokazao zbog čega je ove sezone najvažniji igrač ekipe, iako je propustio četiri mjeseca zbog teške povrede stopala. Vjerovatno bi čitava ova sezona bila potpuno drugačija da se on nije povrijedio, ali to je neka druga tema.
Da se vratimo na Bolonju.
Karlik je hladnokrvno poenima u ključnim momentima tokom drugog poluvremena donio trijumf koji su svi mogli da vide.
Ipak, postoji jedan detalj koji televizijski prenosi nijesu uhvatili, a prema riječima ljudi iz stručnog štaba odigrao je ogromnu ulogu u razvoju utakmice. Detalj koji je, paradoksalno, došao sa klupe od igrača koji nije ni bio u planu da u tom trenutku zaigra.
U momentu kada se lomila utakmica, rezultat nije nagovještavao rasplet koji je uslijedio. Na pet minuta do kraja treće četvrtine Partizan je vodio tek 54:52.
Utakmica je bila potpuno otvorena, atmosfera u dvorani je postajala sve užarenija, a osjećalo se da bi pitanje pobjednika moglo da bude riješeno u dramatičnom finišu.
U tom trenutku dogodila se situacija koja je promakla većini u dvorani.
Nakon duela Alena Smailagića i Karlika Džonsa, sudije su dosudile običan faul. Sa strane je sve djelovalo kao običan kontakt, ništa što bi posebno privuklo pažnju.
Dok su svi na klupi Partizana gledali ka tabli trenera Đoana Penjaroje i čekali instrukcije za naredni napad iz auta, jedan čovjek je skočio sa mjesta.
Bio je to iskusni plejmejker Nik Kalates.
Grčki organizator igre burno je reagovao i praktično insistirao da stručni štab zatraži čelendž. Njegova poruka bila je glasna i jasna – faul nad Džonsom bio je nesportski i mora da se provjeri.
U prvi mah, na klupi su ga gledali pomalo zbunjeno, jer niko drugi nije bio siguran šta se tačno dogodilo.
Ali Kalates je bio potpuno uvjeren u ono što je vidio.
Trener Penjaroja je prihvatio sugestiju, zatražena je provjera, a snimak je ubrzo potvrdio ono što je iskusni plejmejker govorio – kontakt je zaista bio nesportski faul. Povlačenje sa leđa Smailagića nad Karlikom.
Odjednom se utakmica promijenila.
Partizan je iz tog posjeda izvukao maksimalno – četiri poena koji su došli kao ogroman vjetar u leđa.
Karlik je pogodio dva bacanja, a naredni napad je realizovao Sterling Braun. U meču u kojem je svaki napad bio zlata vrijedan, ta mala serija napravila je psihološku razliku i omogućila crno-bijelima da se ozbiljno odlijepi.
A na klupi – potpuna promjena raspoloženja.
Kada su sudije na ekranu potvrdile odluku, igrači Partizana su skočili i počeli da čestitaju Kalatesu. Od čovjeka kojeg su prije nekoliko trenutaka gledali pomalo u čudu, postao je junak male, ali presudne epizode utakmice.
I to nije prvi put.
Kalates je i ranije pokazivao nevjerovatan osjećaj za takve situacije. Jedna slična dogodila se nedavno u Minhenu, na utakmici protiv Hapoela, kada je pri velikom vođstvu izraelskog tima primijetio nešto što praktično niko u dvorani nije vidio – klizeći start Vasilija Micića.
I tada je insistirao na provjeri, sudije su promijenile odluku, a upravo od tog momenta krenuo je veliki preokret, najveći u istoriji Partizana.
I zato ljudi iz košarkaških krugova često kažu da su veliki plejmejkeri zapravo produžena ruka trenera na terenu.
U slučaju Nika Kalatesa – i na klupi.
Naravno, pobjeda Partizana u Bolonji neće se pamtiti samo po jednoj odluci ili jednoj situaciji. Biće upamćena po sjajnoj partiji Karlika Džonsa, zrelosti ekipe u završnici i činjenici da su crno-bijeli konačno srušili Virtus na njegovom parketu poslije svih onih bolnih, gotovo nevjerovatnih poraza iz prethodnih sezona.
Ali oni koji su bili blizu terena znaju da je jedan trenutak bio od velikog značaja, iako većina u dvorani i kraj malih ekrana nije imala ni najmanju predstavu šta se zapravo dogodilo.
(Mozzart Bet)
