Odluka predsjednika Crne Gore Jakov Milatović da vrati Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o unutrašnjim poslovima, dok istovremeno nije učinio isto sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, otvorila je niz političkih i pravnih pitanja.

Radi se o dva zakona koji su usvojeni gotovo istovremeno i koji uređuju ključne segmente bezbjednosnog sistema države – policiju i obavještajnu službu. Zbog toga se u javnosti postavlja pitanje: zašto je predsjednik reagovao selektivno?

Različiti politički interesi unutar bezbjednosnog sistema

Jedno od objašnjenja koje se pojavljuje u političkim krugovima jeste činjenica da su bezbjednosni sektori u Crnoj Gori podijeljeni između različitih političkih centara moći.

Uprava policije, koju reguliše Zakon o unutrašnjim poslovima, često se u političkim analizama povezuje sa uticajem partija koje su dominantne u tom segmentu vlasti. S druge strane, Agencija za nacionalnu bezbjednost nalazi se u drugačijem institucionalnom i političkom okviru.

U takvom rasporedu moći, svaki zakon koji reguliše jedan od ova dva sistema automatski dobija i političku dimenziju.

Pravna ili politička odluka?

Predsjednik ima ustavno pravo da vrati zakon Skupštini ako smatra da postoje razlozi pravne ili političke prirode. U slučaju Zakona o unutrašnjim poslovima, Milatović je procijenio da postoje određene dileme koje zahtijevaju dodatno razmatranje.

Međutim, činjenica da isti princip nije primijenjen i na zakon koji uređuje rad ANB-a otvorila je prostor za različita tumačenja.

Jedno od njih jeste da predsjednik nije želio da u potpunosti blokira reformu bezbjednosnog sektora, dok drugo tumačenje ide u pravcu političke kalkulacije i balansiranja između različitih centara moći unutar vlasti.

Pitanje dosljednosti

Najveći problem u cijeloj situaciji jeste pitanje dosljednosti. Ako su oba zakona dio iste bezbjednosne reforme i ako su u javnosti izazvala slične polemike, logično je da se postavi pitanje zašto je samo jedan vraćen na ponovno odlučivanje.

Takva selektivna reakcija stvara utisak da kriterijumi nijesu isključivo pravni, već i politički.

Tagovi