Američka administracija nije poslala novog ambasadora u Crnoj Gori, već otpravnika poslova Majkla Kiza, čime je potvrđeno pisanje Borbe.

Ova odluka posledica je kombinacije šire politike povlačenja i reorganizacije diplomatskih kadrova koju vodi administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa i proceduralnih blokada u američkom Kongresu.

Dopskorašnja ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke stupila je na dužnost u Crnoj Gori 20. decembra 2018. godine, a njen mandat formalno je trajao do kraja 2021. godine. Ipak, ona je nastavila da bude ambasadorka dok je SAD-om upravljao Džo Bajden, ali i nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD. Polovinom januara napustila je dužnost u Crnoj Gori.

Nakon 20.decembra 2025. Trampova administracijaje najavila povlačenje gotovo 30 američkih ambasadora i karijernih diplomata širom svijeta. Osim Crne Gore, ovaj potez je obuhvatio i ambasadore u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj. Na pozicijama u Africi opozvani su američki ambasadori u Burundiju, Kamerunu, Zelenortskim Ostrvima, Gabonu, Obali Slonovače, Madagaskaru, Mauricijusu, Nigeru, Nigeriji, Ruandi, Senegalu, Somaliji i Ugandi. U Aziji će promjene zahvatiti Fidži, Laos, Maršalska Ostrva, Papuu Novu Gvineju, Filipine i Vijetnam, dok će na Bliskom istoku povući ambasadore u Alžiru i Egiptu, u južnoj i centralnoj Aziji u Nepalu i Šri Lanki, a u Zapadnoj hemisferi u Gvatemali i Surinamu. Svi ambasadori u ovim državama stupili su na dužnost tokom administracije Džoa Bajdena, ali su „preživjeli“ početnu čistku u prvim mjesecima Trampovog drugog mandata, koja je uglavnom bila usmjerena na politička imenovanja.

Kako su u decembru izvijestile agencije, Stejt department je odbio da komentariše konkretne brojke ili imena ambasadora, ali je branio promjene, nazvavši ih „standardnim procesom u svakoj administraciji“.

Tagovi