Političko razdvajanje SAD i Evrope odraziće se i na proces evrointegracija Srbije, odnosno Zapadnog Balkana. O odustajanju Vašingtona od energične podrške proširenju Evropske unije otvoreno je govorio bivši ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil.

„Tokom godina su SAD i EU ulagale zajedničke napore da zemlje regiona postanu članice Unije. Nisam siguran da će to tako biti i sada. Evropske budućnosti će biti, ali bez napora SAD. Sumnjam da će SAD biti proponent EU“, izjavio je Hil na panelu „Budućnost američkog angažovanja na Zapadnom Balkanu“ u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu.

Ekonomska orijentisanost

Američki diplomata je ocijenio da će biti manje strpljenja američke administracije za zemlje koje imaju probleme sa susjedima, te da će se tražiti konkretna rješenja. Hil smatra da će aktuelna administracija i državni sekretar Mark Rubio vjerovatno tražiti veću ekonomsku orijentisanost zemalja, što bi moglo doprineti razvoju zajedničkog tržišta.

Programski direktor Centra za stratešku analizu, Darko Obradović, ocenjuje da Hilove poruke potvrđuju da evropske integracije nisu u suprotnosti sa interesima SAD, ali i da Vašington više nije „brza pruga“ ka Briselu.

„Trenutna administracija drugačije vidi ostvarivanje svojih bezbjednosnih interesa na prostoru Zapadnog Balkana. Suštinski, SAD su zainteresovane za stabilnost kontrolom Moravsko-Vardarskog koridora, gdje je Srbija partner. Svoje energetsko i ekonomsko prisustvo će zasnivati mimo EU partnera. Sam proces pridruživanja EU je u ovom trenutku manje važan, dok članstvo u NATO ima veći prioritet. Evropske integracije nisu u suprotnosti sa interesima SAD, ali Vašington više nije brza pruga ka Briselu“, napominje Obradović.

Jasan otklon

Karijerni diplomata Zoran Milivojević kaže da Hil govori iz perspektive realne politike, odakle nastupa i aktuelna američka administracija.

„Potpuno je tačno da SAD uopšte ne interesuju EU i integracije. Amerikance interesuje sopstveni interes. Ako nema američkog interesa, neće Amerika da nas gura da sa Evropom pregovaramo ili ulazimo u aranžmane. Ako interes postoji, podržaće, ako ne – nije im bitno. Kad je riječ o Srbiji, ključan je njihov interes, a ne evropski, uključujući integracije. To je velika razlika u odnosu na prethodna vremena“, naglašava Milivojević.

On dodaje da aktuelna administracija direktnije i bolje uvažava srpski faktor i srpski interes:

„Ova administracija je otvorila strateški dijalog sa nama, što je razlika u pristupu. Znači, Amerikanci djeluju u skladu sa svojim interesom, ali uvažavaju i našu stranu. Delovaće direktno, bez Evrope i neusaglašeno s njom, što je za Srbiju povoljnije. Dosadašnja politika Evrope uglavnom je podržavala albansku priču do kraja, a sada Amerikanci djeluju prema svom interesu, pri čemu se uvažava i Srbija“, zaključuje Milivojević.

(Kurir.rs)

Tagovi