Primjena izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojima se propisuje minimalni godišnji iznos od 5.000 eura plaćenih poreza kao uslov za produženje boravka preduzetnika, izazvala je nedoumice i zabrinutost među stranim investitorima koji Crnu Goru vide kao svoju poslovnu bazu.
Iako je namjera države da suzbije fiktivno poslovanje legitimna, način na koji se novi uslovi interpretiraju u praksi otvara niz pitanja na koja i dalje nemamo jasne odgovore, saopštio je Mihael Bader, predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore.
– Strateški cilj Crne Gore mora biti stvaranje održivog i tržišno orijentisanog poslovnog ambijenta. Kao zemlja koja je predvodnica u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ne smijemo dozvoliti da administrativna nejasnoća postane barijera za strance koji ovdje registruju firme, zapošljavaju radnike i vezuju svoj lični i profesionalni napredak za našu ekonomiju. Trenutna situacija, nažalost, šalje poruku koja može narušiti reputaciju države kao atraktivne investicione destinacije – smatra on.
Jedna od nedoumica je propisano poresko opterećenje.
– Nejasno je koje tačno vrste poreza, po novim Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, ulaze u traženi iznos od 5.000 eura na godišnjem nivou. Da li je riječ isključivo o porezu na dobit i dohodak ili se u zbir računaju i PDV, doprinosi na zarade, porez na dividende, pa čak i porezi koje preduzetnik plaća kao fizičko lice? Nedostatak preciznog tumačenja o tome da li se obaveze po različitim osnovama mogu sabirati dovodi do toga da preduzetnici, uprkos značajnim doprinosima državnom budžetu, strahuju od odbijanja zahtjeva za boravak – rekao je Bader.
Naglasio je da posebno zabrinjava pitanje retroaktivne primjene zakona i nepostojanje prelaznog perioda (grace period) za novoosnovane firme.
– Očekivanje da kompanija u početnoj fazi razvoja, ili ona koja je niskoaktivna ali uredno izmiruje obaveze prema zaposlenima, odmah dosegne visoke poreske pragove, može biti kontraproduktivno. Takođe, postavlja se ključno pitanje: da li neispunjavanje ovog uslova automatski znači gubitak prava na boravak ili postoji prostor za naknadnu doplatu razlike do propisanog minimuma – poručio je Bader, prenosi „Dan“.
Smatra da je neophodno prepoznati i razumjeti realnost poslovanja. Kompanije čiji se troškovi dominantno odnose na isplatu zarada daju ogroman doprinos stabilnosti sistema, pa njihov status, kako ističe, ne smije biti doveden u pitanje zbog striktnih i često jednodimenzionalnih tumačenja poreskog praga.
– Važno je istaći da ovi ljudi nisu samo privremeni gosti, već aktivni akteri koji poštuju crnogorske zakone i institucije i kroz svoje investicije, poreze i svakodnevnu potrošnju daju direktan doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore. Ovdje je riječ o opravdanoj potrebi za jasnim i primjenjivim pravilima. Iako podržavamo namjeru države da kroz strožu kontrolu unese red u ovu oblast, smatramo da se mora izbjeći regulacija koja ne uvažava realne poslovne okolnosti i stvara nepotrebnu administrativnu nesigurnost – istakao je Bader.
Pozvao je nadležne institucije, u prvom redu Ministarstvo unutrašnjih poslova da hitno otklone prepreke i teškoće, kako u tumačenju tako i u sprovođenju novih propisa.
– Samo kroz transparentnost, međusobnu saradnju i stabilnost možemo sačuvati povjerenje stranih državljana koji su Crnu Goru izabrali za svoj dom i biznis centar. Crnoj Gori su potrebni inostrani preduzetnici koji žele da posluju legalno i transparentno i obaveza države je im omogući podržavajući ambijent – zaključio je Bader.
