Medojević: Đavolji krug se zatvorio, dug se uvećan vratio tamo gdje je i nastao – u Vladu

Jeftini politički i socijalni populizam slučajnih prolaznika u crnogorskoj politici, koje su neki nazvali Pokret Evropa sad, brzo je pokazao svoje pravo lice, saopštio je predsjednik Pokreza za promjene (PzP) Nebojša Medojević.

„Nema povećanja zarada bez povećanja produktivnosti. Troškovi poslodavaca za zarade su porasli 60%, a produktivnost samo 13%. Iznos blokada preduzeća 2020. godine bio je 770 miliona eura, a danas 1,5 milijardi eura – duplo više. Vlada postaje generator krize likvidnosti u sistemu“, naglasio je Medojević, nastavljajući:

„Zbog posljedica populističkih odluka, kao što su povećanje plata u Crnoj Gori ukidanjem doprinosa za zdravstvo, drastično smanjenje doprinosa za PIO, nekontrolisano zapošljavanje partijskih kadrova u javnom sektoru, povećanje zarada u javnom sektoru, povećanje troškova za zarade u privatnom sektoru za 55% (a povećanje produktivnosti samo 13%), eksplozija neproduktivne javne potrošnje (nabavke automobila, troškovi komunikacija, službenih putovanja, dodatnih angažmana po ugovoru o radu, dnevnica, hrane i pića, nepotrebnih kupovina opreme, troškova zakupa i kupovine poslovnog prostora, namještaja, nekontrolisana potrošnja diplomatskih predstavništava po svijetu, nenamjenska potrošnja iz programskih budžeta…), rast troškova za socijalna davanja (koja u minimalnom procentu idu ka stvarno socijalno ugroženim stanovnicima, dok se ostatak koristi za političke kampanje i jeftinu demagogiju), nekontrolisani troškovi zdravstvenog sistema koje definiše i kontroliše DPS-ova monopolska firma GLOSARIJ, a ne Vlada Crne Gore, budžet se nalazi u kritičnoj situaciji sa aspekta likvidnosti“, tvrdi lider PzP-a.

Naime, kako je dodao, „ukupni prosječni mjesečni prihodi budžeta iznose oko 230 miliona eura, dok su troškovi isplata za bruto plate, penzije, socijalu i zdravstvo prosječno 238 miliona eura“.

„To znači da budžetu mjesečno nedostaje oko osam miliona eura da bi pokrio samo ove mandatne troškove (fiksni troškovi koji se moraju isplatiti svakog mjeseca). U praksi, ovo znači da Ministarstvo finansija mora svake nedjelje imati na računu između 70–90 miliona eura da bi se isplatile ove četiri velike ‘fakture’. To znači da se sa računa budžeta uklanjaju sva sredstva koja se uplate kao prihodi od poreza, doprinosa, carina i akciza – i to svake nedjelje. Ministarstvo je zbog sezonskog karaktera prihoda i fiksnih rashoda (koji su isti za svaki mjesec) prinuđeno da uzima kratkoročne pozajmice od poslovnih banaka sa visokim kamatama“, objasnio je Medojević.

Prema njegovim riječima, „kao posljedicu ove primarne nelikvidnosti i deficita, Ministarstvo finansija je prinuđeno da kasni sa ostalim plaćanjima: izvođenje radova kroz kapitalni budžet, dostavljanje robe i usluga, isplate po obavljenim tenderima iz javnih nabavki, subvencije, druge troškove iz programskih budžeta“.

„Vlada kasni sa plaćanjima. Kašnjenja su već dostigla zabrinjavajuće razmjere jer šire ‘virus’ nelikvidnosti u privredu države. Dobavljači kasne sa isplatama svojih obaveza (dobavljačima, bankama, Poreskoj upravi, zaposlenima…), banke kasne sa naplatama kredita… Đavolji krug nelikvidnosti se zatvorio. On je već vidljiv kroz rast ukupnog iznosa blokada i broja blokiranih firmi. Najveći dug je prema državi i Poreskoj upravi. Dug se uvećan vratio tamo gdje je i nastao – u Vladu“, istakao je predsjednik PzP-a.

Kako je naveo, „broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona eura“.

„Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 milijarde eura. Za poređenje, na kraju decembra 2020. godine u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion eura“, rekao je Medojević, pa za kraj dodao:

„Život na tuđi račun, na dug i inflaciju se privodi kraju. Stižu računi i loše vijesti. Nema više obećanja o povećanju zarada i penzija. Do izbora će se vjerovatno zaduženjima i povećanjem poreza i akciza održavati privid stabilnosti. Nakon izbora stižu loše vijesti o recesiji, deficitima i dužničkoj krizi: smanjenja plata, penzija i otpuštanja“, zaključio je Nebojša Medojević.