Jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji koji je dobio moždani čip Elona Maska opisao je svoje iskustvo kao „čarobno“ i vjeruje da bi ova tehnologija mogla preobraziti živote osoba s teškom paralizom.
Sebastian Gomez-Pena, volonter u prvom britanskom ispitivanju uređaja kompanije Neuralink, ostao je paralizovan od vrata naniže nakon teške nesreće.
Vodeći neurohirurg uključen u ispitivanje izjavio je da je nivo kontrole koji čip omogućava „zapanjujući“ i da predstavlja „prekretnicu“ u medicini, prenosi Sky News.
„Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomjeriti nijedan ud“, rekao je Gomez-Pena, koji je nesreću doživio nakon završenog prvog semestra na medicinskom fakultetu. „Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.“
On je jedan od sedam učesnika britanskog ispitivanja čiji je cilj da se procijene bezbjednost i pouzdanost uređaja.
Tokom petočasovne operacije u Univerzitetskoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lobanju ugrađen čip povezan s 1.024 elektrode implantirane u mozak. Iako su u zahvatu učestvovali britanski hirurzi i inženjeri Neuralinka, sam uređaj ugradio je Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.
Elektrode, čije su niti oko deset puta tanje od ljudske kose, umetnute su približno četiri milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontroliše pokrete ruku. Nervni signali prenose se do čipa, a podaci se bežično šalju na računar.
Tamo softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji „uči“ da tumači signale, prevodeći Sebove namjere o pokretanju ruku – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomjeranje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.
„Svako u mojoj situaciji pokušava da pomjeri bilo koji dio tijela kako bi vidio postoji li ikakav oporavak. Sada, kada samo pomislim na pokret ruke, nevjerovatno je vidjeti da se nešto zaista događa“, rekao je Seb. „Samo pomisliš i to se dogodi.“
Tokom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na ekranu laptopa. Brzo je listao stranice istraživačkog rada koji proučava za ispite, označavao tekst, te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, nego osoba koja koristi miš ili tačped.
Njegovi ljekari, iskusni neurohirurzi, bili su jednako impresionirani.
„Zapanjujuće je. Vidite nivo kontrole koji ima“, izjavio je Harith Akram, neurohirurg na UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.
Iako je projekat još u ranoj fazi, Akram smatra da su rezultati veoma obećavajući. Neuralinku je bilo potrebno skoro deset godina da razvije tehnologiju čipa, hirurškog robota i AI alata kako bi uvjerio regulatore u bezbjednost testiranja na ljudima.
Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga koristi 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Svi učesnici pate od teške paralize izazvane povredom kičmene moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.
„Ova tehnologija biće prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima“, rekao je Akram. „Oni imaju veoma malo opcija koje im zaista mogu poboljšati samostalnost, posebno u svijetu koji je sve više zavisan od tehnologije.“
Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim naučnim časopisima niti su predati regulatorima. Neuralink je odbio da da intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija kompanije je, kako navode, „da vrati autonomiju ljudima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključa nove dimenzije ljudskog potencijala“.
Neki korisnici već su ovladali tehnologijom do te mjere da mogu da kucaju na virtuelnoj tastaturi „razmišljajući“ o pritiskanju tastera, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili.
Pored ovog ispitivanja, koje cilja centre za pokret, planira se i drugo koje će biti usmjereno na regije mozga zadužene za govor, s ciljem da se on vrati osobama koje su ga izgubile nakon moždanog udara ili povrede mozga. Kompanija takođe planira da istraži mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.
Osnivač Neuralinka Elon Mask ima i šire ambicije. Na jednom događaju prošle godine iznio je ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, koji proizvodi njegova druga kompanija Tesla.
„Trebalo bi da imate potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. U suštini, mogli biste ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijelom tijelu“, rekao je Mask. „Bilo bi to prilično zanimljivo. Budućnost će biti čudna, ali na neki način i sjajna.“
Iako je potencijal ove tehnologije za osobe s teškom paralizom, sindromom zaključanosti ili čak sljepoćom ogroman, ona istovremeno otvara i ozbiljna pitanja o bezbjednosti i privatnosti budućih korisnika.
Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za širu upotrebu, Neuralink će morati da sprovede opsežnija ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu bezbjednost i pouzdanost. Za razliku od drugih Maskovih inženjerskih poduhvata, ovaj u velikoj mjeri zavisi od hrabrih volontera poput Seba.
(Indeks)
