U intervjuu za Borbu profesor istorije u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ Predrag Ražnatović govorio je o položaju srpskog jezika u crnogorskom školstvu, kao i o aktuelnom stanju u prosveti. On je ukazao na osnovne probleme sa kojima se obrazovni sistem naše zemlje susreće, kao i na sistemsko uništavanje srpskog identiteta koji je bivši režim sprovodio.
Ražantović je podsjetio na brojne reforme kroz koje je naše školstvo prošlo, a ocijenio je i da je kvalitet obrazovanja u padu kako na državnom, tako i na svjetskom nivou.
BORBA: U poslednjih nekoliko decenija svjedočili smo brojnim prosvjetnim reformama koje su se odrazile kako na obrazovni program, tako i na položaj jezika u njemu. Šta su u konačnom, nakon sveg ovog vremena, rezultati tih reformi?
Ražnatović: Reforme u prosveti su počele stihijski. EU je početkom 2000-ih godina ubacila ogroman novac u Crnu Goru, koji se rasipao da bi se izmislio školski sistem koji bi se što više razlikovao od onog u Srbiji. Našli su jednog slovenačkog eksperta i krenuli u posao koji se širio i služio kao logistička podrška cijepanju države i satiranju srpskog identiteta. U tom poslu su reformatori prilično uspjeli.
Mlađi naraštaj više ne koristi ćirilično pismo i ustručava se da svoj jezik nazove srpskim. Sva dokumenta i časopisi su prebačeni na latinicu. Osnovno obrazovanje je produženo za još jednu godinu.
Smanjenjem normi časova svih predmeta otvorila se mogućnost da dobiju stalno zaposlenje ,,zaslužni kadrovi“ nekadašnje vladajuće partije. Kvalitet obrazovanja je vidno opao, mada je to rezultat i drugih okolnosti. Postoji kriza obrazovanja i na globalnom nivou.
On se takođe osvrnuo i na status srpskog jezika i njegovo degradiranje u školstvu, naročito ističući nepravedna otpuštanja profesora iz Nikšića i Herceg Novog.
BORBA: Kada je predmet u školama iz Maternjeg jezika preimenovan u Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, mnogi su govorili da je to naziv koji bi trebalo da upućuje na ravnopravnost i multietnički sklad. Koliko je to zapravo tačno i gdje je u svemu tome srpski jezik?
Ražnatović: To su bile sramne izjave. Znali smo da se radi na zatiranju srpskog imena. Kolege iz Nikšića i Herceg Novog su ostali bez posla. Srpski narod je bio i neorganizovan i dezorjentisani i nesolidaran.
Kolege nisu imale podršku. To je bilo golo nasilje.
Na kraju, Ražnatović je poručio da je povratak statusa službenog srpskom jeziku stvar elementarnih ljudskih prava, dodajući da bi se to pozitivno odrazilo i na položaj jezika u obrazovnom sistemu.
BORBA: Da li bi se i kako status srpskog jezika u obrazovnom sistemu promijenio kada bi srpski jezik postao ponovo službeni u Crnoj Gori?
Ražnatović: To je domen osnovnih ljudskih prava. Službeni jezik po svim zakonima ovog svijeta mora biti srpski. No, već uvrežena mržnja prema srpskom imenu kod jednog broja građana i brojnost bošnjačkog stanovništva koje neće srpski naziv jezika, postaje argument partiji koja je dala premijera i predsjednika da to pitanje na nedopustiv način odlaže.
Kada srpski jezik bude službeni, sigurno da će ostvarenje tog elementarnog prava najbrojnije jezičke grupacije u Crnoj Gori pozitivno uticati na obrazovni sistem.
intervju uradila: Vasilisa Ilinčić
A što nije službeni u Srbiji majmune? Nego u službenoj upotrebi, baš kao i u Crnoj Gori.
E bas si pravi majmun! A u srbiji je u sluzbenoj upotrebi, da mi je samo znati zasto ovi veliki korisnici srpskog jezika koriste ś i ż u svakodnevnom govoru, uopste im ne smeta!