Odbio i kompromis i dijalog: Spajić svojom tvrdoglavošću srušio parlamentarnu većinu

Iako je Demokratska narodna partija (DNP) bila spremna na kompromis, nudeći premijeru Milojku Spajiću da Vlada Crne Gore set o promjeni identitetskih pitanja  inicira ka Skupštini, lider Pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade je i to odbio. Odbio je sva rješenja koja mu je DNP ponudio i time prihvatio odgovornost na sebe da nije spreman za dijalog, kompromis i rješenja koja su u javnom interesu. Tvrdoglavim i upornim odbijanjem svega što je u poslednje vrijeme nuđeno iz redova DNP-a, Spajić je otvoreno rasturio parlamentranu većinu u ovom sastavu.

Spajić je dao načelnu saglasnost i ličnu podršku  inicijativi, ali je odbio da stavi na dnevni red Vlade i da nakon toga njegov kabinet proslijedi zahtjev Skupštini Crne Gore. To je saopštio Milun Zogović naglašavajući da  su njegova kolegenica Maja Vukićević i on dosadašnjom participacijom u Vladi pokazali kako se treba odnositi prema državnim interesima.

DNP je inicirao izmjenu tri identiteska pitanja koja se odnose na vraćanje srpskog jezika u službenu upotrebu, promjenu zastave i status dvojnog državljanstva.

Odbijajući predlog da se traži kompromis i da se putem dijaloga dođe do rješnja koja su izazvala nesuglasice u vladajućoj koaliciji, Spajić je preuzeo na sebe odgovornost za krizu u vlasti i Vladi. Da li je to signal da će tražiti nove koalicione partnere unutar opozicije i okrenuti se ka Demokratskoj partiji socijalista pokazaće vrijeme.

Okretanje leđa srpskim biračima

Pred Spajićem nije trenutno izazov samo opstanak aktuelne Vlade u ovom sazivu, već i određenje partije čiji je lider- Pokret Evropa sad u odnosu na pitanja koja se tiču prava Srba u Crnoj Gori. On treba da izmjeri koliko će mu okretanje leđa sprskim glasačima u Crnoj Gori biti isplativo. Zahtjeve Kneževićeve stranke ispostavile su i u stranačkim programima ostale članice vladajuće koalicije Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Socijalistička narodna partija (SNP) Vladimira Jokovića.   Godinu dana uoči parlamenttanih i lokalnih izbora PES bi okretanjem leđa Srbima ušao u ozbiljan problem s biračkim tijelom jer je veliki broj glasova dobio upravo iz tog korpusa. Kako se od formiranja vlade do danas ispostavilo da je PES za neke odluke bliži DPS-u nego kolaiciji „Za budućnost Crne Gore“, tako bi se našao u nebranom grožđu. DPS već ima svoje glasačko tijelo, Demokrate bi pokušale da PES-u oduzmu dio birača, tu su i URA i opozicione SD, SDP, LP. NSD, DNP i SNP stoje čvrsto pri stavovima koji se tiču pitanja Srba u Crnoj Gori i tu Spajić ne može da se probije, naročito ne ukoliko donese odluku kojom neće uvažiti zahtjev, baziran na rezultatima popisa iz novembra 2023.godine da je srpski jezik  u najvećoj upotrebi. Tačnije, srpskim jezikom govori 43,18 odsto stanovnika Crne Gore, crnogorksim mnogo manje 34,52 odsto. Ta činjenica je dovoljna da se i u praksi prenesu popisni podaci i srpski vrati u službenu upotrebu.

U isti koš sa Milom Đukanovićem

Rezervna varijanta, na koju navodno računa Milojko Spajić jeste podrška DPS-a Vladi do izbora sledeće godine. Po principu vlasti koju je sa DPS-om u Budvi formirao Nikola Jovanović.

Ulazak u kohabitaciju s Đukanovićem, Spajiću bi možda trenutno osigurao opstanak u vlasti i držao Vladu, ali bi Crna Gora ugrozio poziciju nakon izbora u junu 2027.godine. Ako su građani olako prešli preko obećanja koje nije ispunio onako kako je govorio, teško da mi oprostili ulazak u savez sa DPS-om i Milom Đukanovićem. Tačno je da Spajić nije poznat po tome da je vodio bitke proitv DPS-a, da je čak ranije i bio glasač te stranke, da je nagotovo se odnekud pojavio u Crnu Goru 2020.godine, nakon covid epidemije napustio Singapur i uskočio uz anti Milov pokret. Možda je tada izveo pragmatičnu računicu vidjevši da je narod potpuno okrenuo leđa Milu Đukanoviću, ali sada ukoliko mu on pruži ruku i uđe u kohabitaciju sa njim, teško da će i približno imati glasova na izborima koliko je dobio 2024.godine.