Zelenašenje nije „priča iz devedesetih“, već svakodnevica koja se brutalno vraća

Šest stotina šezdeset ljudi iz 23 crnogorske opštine ispričalo je za Vijesti isto – zelenašenje nije „priča iz devedesetih“, već svakodnevica koja se vraća, i to brutalno. Gotovo svaki ispitanik kaže da je on ili neko njemu blizak bio u kontaktu sa kamatašenjem (45,5 odsto lično, a 50,6 odsto preko bliske osobe). Kod četvrtine ispitanika to se dogodilo u posljednjih 12 mjeseci (24,1 odsto), dok još četvrtina navodi da se iskustvo ponavljalo više puta (25,5 odsto).

Najčešći početni „ulaz“ u problem nijesu milionske sume, već iznosi koji djeluju premostivo – od 3.000 do 10.000 eura (23,5 odsto) i od 1.000 do 3.000 eura (21,8 odsto). Nakon toga počinje mehanizam iz kojeg se teško izlazi. Najviše ispitanika navodi mjesečne kamate do 10 odsto (38 odsto) ili između 10 i 30 odsto (36,7 odsto), uz česta svjedočenja da se uslovi naknadno pooštravaju, dug se uvećava, uvode se kazne i obračunava „kamata na kamatu“ (po oko četvrtine odgovora za ova dva obrasca).

Iza statistike su teške posljedice – porodični problemi (56,8 odsto), finansijski slom (51,1 odsto), anksioznost i nesanica (45,3 odsto) i depresija (43,9 odsto). U velikom broju ispovijesti pominju se i prijetnje: lične (38 odsto), telefonske (36,5 odsto), prijetnje porodici (22,3 odsto), ali i fizičko nasilje (12,9 odsto).

Najveći alarm, međutim, predstavlja podatak da 67,9 odsto ispitanika kaže da zna za slučajeve u kojima je neko zbog dugova napustio državu ili izvršio samoubistvo. Uprkos tome, najmanje se obraćaju institucijama – samo 6,8 odsto ispitanika kaže da je slučaj prijavljen policiji ili tužilaštvu. Razlozi su gotovo uvijek isti – strah, nepovjerenje i uvjerenje da su kamataši „zaštićeni“ ili povezani sa moćnima, prenose Vijesti.