U Crnoj Gori, vladajuća koalicija formirana nakon parlamentarnih izbora 2023. godine suočava se s dubokim unutrašnjim napetostima koje pokazuju da aršini u primjeni politike nisu jednaki za sve partije u vlasti. Dok Pokret Evropa sad (PES) koristi svoju poziciju da kroz vladu i državne institucije gura sopstveni predizborni program, partneri poput Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP) teško mogu da ostvare ono što su obećali svojim biračima. I to uglavnom zato što ih PES blokira, a forsira svoju agendu.

Za birače koji su glasali za NSD i DNP, ključna pitanja bila su status srpskog jezika kao službenog jezika države, prava povezana s državljanstvom i druga pitanja od vitalnog značaja za srpsku zajednicu u Crnoj Gori. Obe partije su u kampanji jasno najavljivale da će te teme biti prioriteti. Međutim, u praksi, njihove inicijative nailaze na otpor ili zanemarivanje unutar vladajuće većine, često zato što PES svoje političke ciljeve i programe stavlja ispred kolektivnih dogovora o prioritetima. To se ogleda i u činjenici da su mnogi zakonski predlozi ili inicijative koje vode NSD i DNP ostali bez podrške ili nisu dovoljno promovisani kroz Vladu ili nadležne institucije, dok PES-ovi projekti dobijaju „prioritetnu“ pažnju i resurse državnih institucija.

Takav model ponašanja unutar koalicije dovodi do sve glasnijih optužbi iz redova NSD i DNP da njihov politički prostor nije proporcionalan njihovom uticaju i mandatu koji imaju, te da PES koristi moć Vlade da nameće agendu koja privileguje njegove ciljeve. Kritičari ističu da to stvara atmosferu neravnopravnosti u koalicionoj vlasti, te da takav odnos ne samo da frustrira partnere, nego i obesmišljava politička obećanja koja su data građanima.

Ovakve napetosti imaju i šire političke implikacije jer se, prema trenutnim procjenama javnog mnjenja, raspoloženje birača mijenja u poređenju s rezultatima 2023. godine. Prema nekim anketama, ukoliko bi se održali novi parlamentarni izbori danas, Koalicija za budućnost Crne Gore (NSD-DNP i drugi) bi mogla osvojiti veći procenat glasova nego PES, što ukazuje na slabljenje podrške pokreta koji trenutno dominira u koaliciji.  Prema najnovijem istraživanju metodologa Miloša Bešića, da se sada održe parlamentrani izbori, PES bi osvojio manje glasova u odnosu na NSD-DNP, odnosno stranka Milojka Spajića osvojila bi 19,1 odsto, dok bi za NSD-DNP glasao 20.1 procenat birača. Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 11. juna 2023. godine, PES je izašao kao najjača pojedinačna politička snaga, osvojivši oko 25,5 % glasova i 24 mandata u Skupštini Crne Gore. Koalicija “Za budućnost Crne Gore”, čiji su ključni članovi NSD i DNP, osvojila je oko 15,8 %, što im je donijelo 13 poslaničkih mjesta.

Takav razvoj ukazuje na dublji problem u crnogorskoj politici:, odnosno dominacija jedne stranke u okviru koalicione vlasti često neutralizuje glas i uticaj manjih partnera, čak i kada su oni ključni za parlamentarnu većinu, čime se urušava princip stvarne političke pluralnosti i suštinske koalicione saradnje.

Tagovi