Vučićeva politika mijenja imidž zemlje: Srbija više nije država iz koje se bježi u SAD, već država čiji se građani poštuju kao vrijedni i sposobni

Stejt department saopštio je da od 21. januara pa do daljnjeg obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja. Na tom spisku nema Srbije, ali su na njemu nam susjedne zemlje koje prednjače u EU integracijama, tj. zemlje koje su otvorile sve klastere – Crna Gora i Albanija! Osim njih, na spisku su i Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, ali „diktatorske, zle Srbije, iz koje svi bježe jer je užas“, kako blokaderi vole da kažu – nema!

Teret za fondove
Odlukom da do daljnjeg obustavi izradu imigrantskih viza, Stejt department pokušava da se obračuna sa podnosiocima zahtjeva za koje se smatra da bi vjerovatno „postali teret za javne fondove“, a politolog Vladimir Kljajić kaže za Kurir da je za srpski narod veliko priznanje to što nije na toj listi od 75 zemalja.

• Odluka Vašingtona temelji se na surovoj statistici o korištenju socijalne pomoći, a to što Srbije nema na toj listi, najveće je priznanje našim vrijednim sugrađanima! Amerikanci su analizirali podatke i vidjeli da građani tih 75 zemalja dolaze u SAD prvenstveno da bi živjeli na teret njihovog budžeta i socijalnih davanja. Srbija je izuzeta, jer naši građani nisu teret, već ljudi koji doprinose – objašnjava Kljajić.

On smatra da je nepostojanje Srbije na spisku direktan dokaz da je aktuelna vlast promijenila imidž Srbije.

• To je direktan dokaz da je i ekonomska politika Aleksandra Vučića promijenila imidž Srbije. Mi više nismo zemlja iz koje se bježi da bi se prosilo, već država čiji se građani poštuju kao vrijedni i sposobni. Amerika ovom odlukom potvrđuje da Srbiju vidi kao ekonomski stabilnog i odgovornog partnera, čiji sistem funkcioniše i koji ne izvozi socijalne probleme – zaključio je Kljajić.

U objašnjenju odluke Stejt departmenta navodi se da je u novembru 2025. diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD širom svijeta naloženo da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o „javnom teretu“ u imigracionom zakonu.

Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnosiocima zahtjeva za koje se procijeni da će se vjerovatno oslanjati na javne beneficije, uz razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom. Čak i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani mogli bi biti odbijeni.

Različiti procenti
Predsjednik SAD Donald Tramp obelodanio je listu koja sadrži procenat osoba iz različitih zemalja koje primaju socijalnu pomoć – u prvoj trećini liste je Priština sa čak 46 odsto korisnika, dok je Albanija negdje na polovini liste sa 41,3 odsto. Tačno 37,6 odsto građana Crne Gore koristi socijalnu pomoć, Sjeverne Makedonije 33 odsto, a BiH 32,4. Srba na ovoj listi nema jer, kako se može zapaziti, na njoj su se našle samo one zemlje čiji imigranti prelaze prag od 25,5 odsto korištenja socijalnih programa, što znači da su zajednice koje rijetko koriste državne beneficije izostavljene iz prikaza.

(KURIR.RS)