Lekcije s Arktika pokazuju da se i u najtežim zimskim uslovima toplota može zadržati – često uz vrlo jednostavna i pristupačna rješenja.
Preživjeti temperaturu od -52 °C zagrijavajući motornu testeru otvorenim plamenom nije iskustvo koje dijeli mnogo ljudi. Arktički rendžer Džoš Spajs našao se upravo u toj situaciji – pokušavajući da odledi smrznute oštrice testere kako bi posjekao dovoljno drva i preživio noć na sjeveru Aljaske, prenosi Sky News.
Spajs patrolira područjem Arktičkog nacionalnog parka, gdje snijeg pada i do osam mjeseci godišnje, a zimi dan traje svega šest sati. Upravo zato ima jedinstveno iskustvo kada je riječ o suočavanju s ekstremnom hladnoćom. U kontekstu visokih cijena energije i sve oštrijih zima, njegovi savjeti – kao i oni Harlija Drobe, gradonačelnika International Fallsa u Minesoti, grada poznatog kao “Ledena kutija Amerike” – zvuče iznenađujuće primjenjivo. Spajs, koji već 16 godina živi u Ferbanksu na Aljasci, naglašava da je ključno spriječiti gubitak toplote kroz ulaze i izlaze. Kada su temperature u njegovom okruženju pale na -41 °C, razlika između unutrašnjeg i spoljnog vazduha u njegovoj kolibi iznosila je čak 63 stepena.
-Kad otvorite vrata, talas hladnog vazduha je brutalan – kaže. Idealno rješenje je zatvorena veranda, takozvani arktički ulaz, ali jednostavnija i jeftinija alternativa je okačiti debelo vuneno ćebe preko vrata kako bi se stvorio dodatni toplotni tampon.
Još jedan jednostavan trik je nanošenje providne folije na ivice prozora pomoću fena za kosu. Ako je dobro zategnuta, folija zatvara sitne pukotine kroz koje ulazi hladan vazduh. “I najmanje propuštanje vazduha, koje je neprimjetno u toplijim mjesecima, zimi se osjeti kao ledeni mlaz”, objašnjava Spajs. U ekstremnim uslovima, kondenzacija na staklu može čak i da se zamrzne, dodatno hladeći prostor. Zašto je peć na drva zlata vrijedna.
-Peći na drva su izuzetno važne jer daju toplotu s malo vlage – kaže Spajs. Suv vazduh pomaže tijelu da se efikasnije zagrije jer vlaga ne ostaje zarobljena na koži i u odjeći. To je posebno važno nakon boravka na hladnoći, kada znoj ispod slojeva odjeće na ekstremnim temperaturama može da se pretvori u mraz.
Imao sam bukvalno ledene ploče na licu i glavi – prisjeća se. Gradonačelnik Droba se slaže: Mi slavimo hladnoću, ali kad postane ekstremna, svi se instinktivno približavamo kaminu.
Uložite u pravu obuću – i to broj veću
Za one koji nisu navikli na temperature ispod nule, dobra obuća je presudna. International Falls bilježi temperature i do -48 °C, a zimi se po zaleđenim jezerima čak voze automobili. Spajs savjetuje kupovinu čizama broj većih kako bi u njih stale debele čarape i ulošci, bez stezanja stopala. Dobra cirkulacija krvi ključna je za toplotu. Uz to preporučuje rukavice s tankom postavom za precizne zadatke i slojevitu odjeću, ali od materijala koji zaista zadržavaju toplotu, poput vunenog donjeg veša.
“Test s mačkom”
Spajs ima i neobičan, ali efikasan test za hladnoću u domu – mačku.
-Moja je kao kanarinac u rudniku – kaže. Ako joj je negdje hladno, to je znak da i ljudima nije prijatno. Posebno ističe podove: tvrde, nepokrivene površine zimi su najveći izvor hladnoće.
-Dovoljno je staviti tepih ili ćebe i cijela soba odmah djeluje toplije – zaključuje.
