Ispred Hrama Svetog Save u Beogradu, na Badnje veče, tradicionalno je zapaljen badnjak u prisustvu velikog broja vjernika. Kao i svake godine, ispred Hrama na Vračaru okupio se veliki broj građana, među kojima je bilo mnogo roditelja sa djecom, koji su zajedno sa sveštenstvom palili badnjake.
Poslije osvećenja badnjaka uslijedilo je praznično bdenije, a u Hramu Svetog Save i u drugim većim crkvama proslava Božića počeće služenjem ponoćne liturgije.
Badnje veče, noć uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, tradicionalno se obilježava širom Srbije, kao i u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, gdje se pravoslavni vjernici takođe okupljaju ispred crkava i pale badnjake.
Badnje veče je posljednje veče Božićnog posta, a ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću, jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog. Na Badnji dan u pravoslavnim hramovima služi se liturgija, kao i večernja služba sa paljenjem badnjaka.
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri donijeli, a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. Nagovještava i drvo Krsta Hristovog. Badnji dan i Božić nerazdvojni su ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.
(Politika)
