Na samom kraju turbulentne 2025. godine, predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić ugostila je ekipu Kurira u Ložionici, mjestu gdje se susreću industrijsko nasljeđe i savremena Srbija. U opuštenoj atmosferi otvoreno je govorila o teškim političkim izazovima, radu parlamenta pod pritiscima, ali i o saradnji sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Intervju otkriva i njenu ličnu stranu – od ponosa zbog sina koji je ove godine krenuo u prvi razred, do životnih lekcija koje je naučila tokom proteklih dvanaest mjeseci.
Razgovaramo na kraju 2025, za mnoge najteže godine još od one pandemijske 2020. Svi čekaju da otkuca ponoć i da zvanično uđemo u 2026. Kako biste vi opisali godinu iza nas?
– Teško je to reći jer smo imali zaista teške godine iza nas: pandemiju koronavirusa 2020, pa 2021. takođe borbu protiv pandemije, pa onda onu užasnu 2023, kad smo imali strašne tragedije i masovne zločine u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, a potom u 2024. pad nadstrešnice… Ova 2025. u političkom smislu zaista je bila najteža. Uvijek pokušavam da nađem i neke pozitivne stvari. Za mene lično je 2025. obilježilo to što je moj sin krenuo u prvi razred osnovne škole. Politički, bila je to zaista jako, jako teška godina, mada, s druge strane, kad pogledate – naš narod je pokazao takvo strpljenje, takvu toleranciju, nevjerovatan stepen i količinu odgovornosti. Na kraju krajeva, zbog toga smo i uspjeli da pobijedimo blokade i blokadere i da završavamo ovu godinu sa čitavim nizom uspjeha koje smo postigli uprkos svim nastojanjima da se Srbija zaustavi.
Kažu da se čovjek uči dok je živ. Čemu vas je naučila ova 2025. godina?
– Mnogim stvarima na najteži mogući način, ali najviše me je ojačala. Mislim da smo nekako svi, nakon ovakve godine, dokazali da možemo mnogo više nego što smo ikada možda i mislili. Ponosna sam na to što institucija koju vodim, Narodna skupština Republike Srbije, a koja je dom svih naših građana, nikada nije bila blokirana. Bez obzira na dimne bombe, suzavce, sprejeve, jaja, konzerve i flaše, nastavili smo da radimo u interesu svih građana, bez obzira na to za koga su glasali. Da Narodna skupština radi, važno je za sve građane i mi smo pokazali da institucije neće biti blokirane. Da ste me pitali 2024. godine da li bismo uspjeli da se izborimo sa svim tim na takav način, nisam sigurna da bih pozitivno odgovorila. Očigledno je da ljudi mogu mnogo više nego što inicijalno misle.
Kad smo kod Skupštine, javnosti su uvijek zanimljive vaše replike sa opozicijom. Da li imate svog „miljenika“ na toj strani, nekoga s kim volite da razmijenite pokoju riječ i van zvaničnog protokola?
– Postoje predstavnici opozicije koji su konstruktivniji i s kojima je lakše dogovarati se. Ne mislim na neke negativne dogovore građanima iza leđa, to se nikada ne dešava, već na dogovore o tome kako će funkcionisati Narodna skupština. Ipak, u ovakvoj atmosferi u društvu, ako bih pomenula bilo koje ime, to ne bi bilo dobro za njih, pa ću to izbjeći. Ali, recimo, zanimljiva mi je poslanička grupa „Mi – glas iz naroda“, koju predvodi Branko Pavlović. Oni su apsolutna opozicija, ali u potpunosti državotvorna opozicija. Ti ljudi se bave politikom tako da će podržati sve što je dobro, bez obzira na to ko je predlagač. Mi se razlikujemo po milion stvari, ali bih voljela da ima više takvih ljudi koji nikada neće trčati u inostranstvo da optužuju svoju zemlju i traže sankcije za nju, što čini najveći dio predstavnika bivše vlasti. Mislim da to nije politika, mislim da je to sramotno.
Zbog čega opozicija u svom djelovanju još nije dostigla taj nivo – da podrži ono što je dobro za državu?
– Smatram da je to u velikoj mjeri politički infantilno, jer se politikom ne bavite zarad sebe, nego zbog građana. Imate bizaran momenat da takozvana proevropska opozicija ne glasa za čitav set proevropskih zakona. Nisu glasali ni za usvajanje zaključka o posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije. Potpuno neobjašnjivo! Neće da glasaju samo zato što smo to predložili mi kao parlamentarna većina. Za uspješnu zemlju je najvažnije da ima odgovornu vlast, ali je podjednako važno da ima odgovornu opoziciju i konstruktivno civilno društvo. Bez ta tri činioca teško je imati uspješnu zemlju. Predsjednik Aleksandar Vučić uvijek poziva na dijalog, ali je teško raditi kada imate opoziciju koja smatra da nešto nije uspjeh Srbije, već isključivo uspjeh Vučića i SNS-a, iako je to dobro za sve nas. Te stvari ili moraju oni da promijene, ili će narod promijeniti njih i tražiti odgovornije ljude.
(Kurir.rs)

Bravo Ana!
Sačuvali smo mir,stabilnost i pravni poredak. Srbija iz svakog zla izađe kao pobednik!
Podrška našoj Ani i celom srpskom rukovodstvu!
Drzava se sacuvala od nasilja i mrznje