Realno je očekivati da će odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine tokom 2026. godine ponovo postati napeti, prenose „Politiko“ i RT, pozivajući se na anketu sprovedenu među američkim zakonodavcima iz obje najveće političke partije.
Jednogodišnje trgovinsko primirje koje su u oktobru dogovorili predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping već sada djeluje nestabilno. Zbog toga su identifikovana četiri ključna faktora koji bi mogli dodatno poremetiti odnose dvije sile, a zakonodavci očekuju da se već od januara obnove sukobi oko trgovine, Tajvana i sajber napada.
„Politiko“ je razgovarao sa više od 25 američkih zakonodavaca, uključujući i članove odbora zaduženih za odnose sa Kinom. I republikanci i demokrate upozoravaju da slijedi period ozbiljnih turbulencija.
„Ovo je kao meč teškaša – nalazimo se u kratkom periodu između rundi, ali obje strane moraju biti spremne za ono što slijedi nakon primirja“, izjavio je kongresmen Greg Stenton, član Posebnog odbora Predstavničkog doma za Kinu.
Više od 20 zakonodavaca izrazilo je sumnju da će Peking ispuniti ključna obećanja, poput smanjenja izvoza prekursorskih hemikalija u Meksiko koje narko-karteli koriste za proizvodnju fentanila, kao i kupovine dogovorenih količina američkih poljoprivrednih proizvoda.
„Kini se nikada ne može u potpunosti vjerovati, jer uvijek traži dodatnu prednost“, ocijenio je senator Tom T ilis.
Soja kao potencijalni okidač
Američki proizvođači soje u velikoj mjeri zavise od kineskog tržišta, što Pekingu daje snažno sredstvo pritiska. Kina je u maju obustavila kupovinu soje, čime su posebno pogođene poljoprivredne savezne države poput Ilinoisa, Ajove i Minesote.
Bijela kuća tvrdi da je kineski predsjednik obećao kupovinu 12 miliona tona soje do kraja decembra, ali je do sada realizovan samo dio tog dogovora.
„Ovo je jedan od najosjetljivijih problema jer direktno pogađa američke farmere i potrošače“, istakla je kongresmenka Džil Tokuda.
Tajvan – bezbjednosna prijetnja
Napetosti dodatno rastu zbog Tajvana. Kina je ove godine pojačala vojne pripreme, uključujući razvoj sistema barži koje omogućavaju direktno iskrcavanje oklopnih vozila i tenkova na plaže.
„Kina sve više steže obruč oko ostrva“, upozorio je kongresmen Ro Hana, dodajući da Peking istovremeno jača vojno prisustvo u regionu i prati japanske vojne avione u Istočnom kineskom moru.
Prema ocjeni američkih zakonodavaca, postoji realna mogućnost da Kina uđe u otvoreniji sukob sa saveznicima SAD, posebno sa Japanom i Australijom.
Izvozna ograničenja i vojna moć
Iako je Kina privremeno ublažila ograničenja izvoza rijetkih minerala, u Vašingtonu postoji bojazan da bi ta mjera ponovo mogla biti aktivirana kao instrument političkog pritiska. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da Kina proizvodi oko 80 odsto aktivnih supstanci za lijekove koji se koriste u SAD.
„Kina bi mogla praktično preko noći da obustavi isporuku osnovnih lijekova“, upozorio je kongresmen Natanijel Moran.
Istovremeno, kineska vojska bilježi snažan rast. Sa više od 200 ratnih brodova, kineska mornarica postala je najveća na svijetu, a nedavno je u operativnu upotrebu uveden i treći nosač aviona „Fuđijan“.
„Dugoročni cilj Kine je ekonomska, diplomatska i vojna dominacija, a Sjedinjene Američke Države je sve više doživljavaju kao strateškog protivnika“, poručio je Moran.
Iako Bijela kuća naglašava da lični odnosi Trampa i Sija doprinose stabilnosti i nadzoru sprovođenja trgovinskog dogovora, američki zakonodavci upozoravaju da bi takva ravnoteža mogla biti kratkog daha.
