Kosovo ulazi u još jedan izborni ciklus – duboko podijeljeno i politički blokirano. Od parlamentarnih izbora 9. februara 2025. godine vlada još uvijek nije formirana, a politička scena u Prištini već skoro godinu dana zaglavljena je u institucionalnom ćorsokaku. Vanredni izbori zakazani su za 28. decembar, datum koji otvara pitanja o njihovoj stvarnoj namjeri, legitimitetu i mogućim posljedicama.
Aljbin Kurti taj datum nije izabrao slučajno. Kraj decembra je period kada mnogi građani Kosova koji žive u inostranstvu – posebno u Švicarskoj – tradicionalno tokom praznika putuju nazad u svoj zavičaj. Time dijaspora potencijalno dobija odlučujuću ulogu u formiranju nove vlade. Na prethodnim izborima više od 10.000 birača iz Švicarske putovalo je na Kosovo da bi glasalo. Ovoga puta, zbog termina u vrijeme praznika, očekuje se znatno veća izlaznost. Samo u Švicarskoj živi oko 300.000 Albanaca kosovskog porekla, a pokret Vetëvendosje i njegov lider Aljbin Kurti već godinama uživaju snažnu podršku u toj zajednici.
Mobilizacija dijaspore nije spontana pojava – Kurti je nedavno boravio u Švicarskoj, a 13. decembra, svega dvije sedmice prije izbora, nastupio je u Cirihu, gdje je dočekan ovacijama. Nastup je očigledno bio dio predizborne kampanje usmjerene na dijasporu, što dodatno zamagljuje granicu između unutrašnjeg političkog sukoba na Kosovu i neutralne zemlje domaćina – Švicarske.
Politizacija kosovske dijaspore u Švicarskoj nije nova pojava. Vetëvendosje već godinama ima razvijene strukture među Albancima sa Kosova, redovno organizuje političke skupove, a ponekad na njima učestvuju i švicarski političari ideološki bliskih partija. Primjer iz januara 2023. godine, kada je Kurti u prisustvu bivše švicarske ministarke spoljnih poslova Mišlin Kalmi-Rej javno izrazio podršku švicarskim socijaldemokratama, otvorio je pitanje gdje se završava sloboda političkog izražavanja, a gdje počinje nedozvoljeni uticaj stranih lidera na unutrašnju politiku.
Dok se jedna politička strana oslanja na stotine hiljada glasova iz dijaspore, srpska zajednica na Kosovu nalazi se u gotovo bezizlaznom položaju. Centralna izborna komisija pokušala je da zabrani učešće Srpskoj listi, što bi u praksi značilo potpunu političku eliminaciju Srba iz institucionalnog života. Tek nakon snažnih reakcija ambasada SAD-a i Njemačke u Prištini, Izborno žalbeno i apelaciono vijeće usvojilo je žalbu Srpske liste i poništilo odluku komisije. Švicarski Savezni savet i dalje ćuti pred redovnim kršenjima prava Srba i drugih manjina na Kosovu.
Bezbjednosna situacija za Srbe na Kosovu nastavlja da se pogoršava. Napadi se ne ograničavaju na političku sferu, već sve češće pogađaju duhovno i kulturno nasljeđe. Zabeležene su brojne provale u crkve Srpske pravoslavne crkve, uključujući vandalizam u crkvi kod Peći sa grafitima poput „Allahu akbar” i „Samo muslimani ovde”. Takođe, pojavljuje se praksa izmišljanja tzv. „Pravoslavne crkve Kosova” kao instrumenta za prisvajanje hrišćanskih sakralnih objekata. Nedavni incident uključivao je nasilno obijanje katanca na crkvi Svetog Arhangela Mihaila iz 14. vijeka u Rakitnici kod Podujeva.
Posljedice su vidljive: nesigurnost, strah i institucionalna izolacija ubrzavaju iseljavanje Srba. Procjene pokazuju da se srpsko stanovništvo na Kosovu smanjilo za oko 20% od dolaska Aljbina Kurtija na vlast, što se poklapa sa porastom nasilja i pritisaka.
Za Švajcarsku, iz koje će desetine hiljada ljudi doputovati da odlučuju o vlasti u strateški važnom regionu, ovo nije samo priča o Balkanu. Stabilnost Kosova, legitimitet izbora i položaj manjina direktno utiču na interese Švicarske, uključujući prisustvo kontingenta Swisscoy u okviru misije Kfor.
Izbori zakazani za 28. decembar prevazilaze okvire regularne smjene vlasti. Postavljaju pitanja o legitimnosti glasanja u klimi straha, napada i demografskog pritiska. Kosovo se nalazi na raskršću: ovi izbori neće biti samo test za Aljbina Kurtija, već i za samu ideju multietničkog društva, a pitanje prava na glas, prava na opstanak i postojanje pojedinih zajednica ostaje ključno.
(Pink.rs)
