Predsjednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Uglješa Mrdić predao je danas u skupštinsku proceduru prijedloge pet pravosudnih zakona koji se odnose na izmjene postojećih zakonskih rješenja kojima se reguliše organizacija i nadležnost sudova, tužilaštava i Visokog savjeta tužilaštva, a čiji je cilj, kako je istakao, bolja organizacija rada sudstva i tužilaštva.
Mrdić je za Tanjug naveo da je na pisarnicu Skupštine Srbije predao Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o visokom savjetu tužilaštva, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sjedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sudijama.
Dodao je da će ovih pet prijedloga pravosudnih zakona, na njegov prijedlog i prijedlog drugih poslanika Srpske napredne stranke, najvjerovatnije biti na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine, za koju očekuje da se održi tokom januara.
„Kao što znamo, dio tužilaštva i dio sudstva se otuđio i oteo od države Srbije. Ovi zakoni treba da vrate pravu samostalnost tužilaštvu i pravu nezavisnost sudstvu i da imamo bolju organizaciju rada i sudstva i tužilaštva“, istakao je Mrdić.
Dodao je da će se ovaj set zakona naći na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine zajedno sa izvještajem Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu o odbijanju godišnjih izvještaja o radu za 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godinu, koje, u skladu sa Ustavom i Zakonom o javnom tužilaštvu, podnosi vrhovni javni tužilac Narodnoj skupštini.
„Kako je vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac pokazala nepoštovanje prema Narodnoj skupštini, koja ju je birala, narodnim poslanicima i građanima koji su birali, nedolaskom na sjednicu Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, jedva čekam da čujem mišljenje ostalih narodnih poslanika o njenom radu.
Očekujem da Narodna skupština usvoji Izvještaj Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu o odbijanju godišnjih izvještaja o radu za 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. godinu čime počinje procedura za razrješenje vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac“, naveo je Mrdić.
Prema njegovim riječima, Zagorka Dolovac se nije udostojila da dođe na sjednice Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, a poslije neusvajanja petogodišnjeg izvještaja o radu, kako je rekao Mrdić, ona je krenula u medijsku hajku i prijetnje tužbom i krivičnim prijavama prema njemu kao predsjedniku Odbora.
„Kada sam prekinuo štrajk glađu, dakle, kada mi je život bio ugrožen, poslije prvog nastupa u javnosti, ja sam tada najavio da ću u narednom periodu na sjednicama Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu s kolegama raspravljati o izvještaju o radu Vrhovnog tužioca i Vrhovnog tužilaštva, što smo i uradili i 11 prema 0 smo glasali za neusvajanje izvještaja i najavio sam da će se uskoro u skupštinskoj proceduri naći set pravosudnih zakona.
Pet pravosudnih zakona su tu, koji se konkretno tiču boljeg rada tužilaštva i sudstva“, naveo je Mrdić.
Izrazio je nadu da će ovi prijedlozi dobiti podršku u Skupštini Srbije i da će ovi zakoni početkom naredne godine biti usvojeni.
„Srbiji je potrebna pravda, Srbija treba da ostane pravna država, a moj zadatak je da se borim za istinu i pravdu i to potvrđujem ovim sada prijedlogom seta pravosudnih zakona“, rekao je Mrdić.
Naveo je da je set pravosudnih zakona radio zajedno sa grupom pravnih stručnjaka koji su činili ugledni pravnici, advokati, kao i bivše sudije i tužioci.
„Izmjene i dopune zakona su urađene na osnovu iskustva u funkcionisanju pravosuđa, prije svega tužilaštva, poslije ustavnih promjena koje je, kako po statistici, tako i suštinski, period sa slabijim rezultatima u borbi protiv kriminala i korupcije u odnosu na vrijeme prije promjena Ustava“, dodao je Mrdić.
Ocenio je da su ove promjene dovele do politizacije tužilaštva čiji se rukovodioci, kako je rekao, prije svih Zagorka Dolovac i Mladen Nenadić, ponašaju kao da su lideri političke stranke, a ne tužioci.
Mrdić je naveo da uticaj stranih centara moći, kao i pojedinih država i njihovih tužilaštava na rad srpskog tužilaštva, ne samo da je porastao već je institucionalizovan i dodao da Dolovac i Mladen Nenadić, kako je rekao, više ne kriju da odluke donose u konsultaciji sa centrima moći van Srbije.
„Pod njihovim rukovodstvom, tužilaštvo je postalo ne organ države i pravosuđa, već oruđe za rušenje legalno izabranog predsjednika Republike Srbije i Vlade“, dodao je Mrdić.
Naveo je takođe da se rješenja koja predlaže primjenjuju u većini zemalja Evropske unije.
(Politika)
