Evropa se nalazi na istorijskoj prekretnici, sigurnost joj je ugrožena i ulaganje u odbranu je prioritet, rekao je u Parizu hrvatski premijer Andrej Plenković.
„Evropska sigurnost je ugrožena, a narušeni su i neki od temelja transatlantskih odnosa“, rekao je Plenković na predavanju koje je održao u Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Govoreći na temu „Evropa na raskrsnici: Utvrđivanje suvereniteta u svijetu koji se mijenja“, Plenković je rekao da se više ne može uzimati zdravo za gotovo institucionalna, energetska ili demografska stabilnost evropskih društava te da su ulaganja u odbranu prioritet evropskog kontinenta.
„Evropa se još jednom nalazi na istorijskoj prekretnici: u trenutku kada moramo lucidno sagledati napetosti koje se gomilaju, ali i resurse koje imamo da bismo na njih odgovorili“, rekao je hrvatski premijer.
Ustvrdio je da je Evropa suočena s najopasnijom sigurnosnom situacijom od kraja Hladnog rata, posebno izdvojivši, kako je naveo, „rusku agresiju na Ukrajinu, porast hibridnih prijetnji i ubrzanu proizvodnju oružja u Rusiji“.
„Stoga Evropa mora prilagoditi svoju industriju, svoje zalihe i investicije kako bi držala korak s protivnikom koji je svoju privredu stavio u službu rata“, rekao je Plenković.
Istakao je da je Hrvatska sa svoje strane utrostručila svoj odbrambeni budžet u manje od deset godina, da će 2027. dosegnuti izdvajanje od 2,5 posto svoga BDP-a na odbranu, a do 2030. na tri posto.
Dodao je da je Hrvatska danas jedna od vodećih zemalja u proizvodnji FPV dronova i da tijesno sarađuje s Holandijom i Litvanijom u „koaliciji za dronove“, te da hrvatska preduzeća drže 80 posto tržišta u svijetu kada je riječ o mašinama za razminiranje na daljinsko upravljanje.
Naglasio je da je sukob u Ukrajini postao „odlučujući test za evropsku sigurnost“ i ponovio da se zauzima pravedan i održiv mir, koji poštuje ukrajinski suverenitet.
Istakao je da je Hrvatska od 2022. godine dala Ukrajini 317 miliona eura pomoći i da je primila 30 hiljada ukrajinskih izbjeglica.
Nova američka strategija otvara velika pitanja
Plenković je kazao da nova američka strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se govori o „civilizacijskom brisanju Evrope“, „signalizira duboku promjenu u načinu na koji Vašington shvata svoju ulogu u svijetu“.
„Evropa se mora pripremiti da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost – ne protiv Sjedinjenih Država, već za stabilnost transatlantskog prostora“, rekao je Plenković.
Istakao je da je proširenje EU postalo geopolitička nužnost, da se Hrvatska zauzima za integraciju država zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije.
Posebno je istakao važnost Bosne i Hercegovine s obzirom na to da u njoj žive Hrvati kao konstitutivni narod i s obzirom na dužinu zajedničke granice.
„Stabilnost Bosne i Hercegovine zahtijeva poštovanje njenog ustavnog okvira i jednakosti njena tri konstitutivna naroda“, rekao je, dodajući da je funkcionalna, evropska i stabilna Bosna i Hercegovina u interesu cijele regije – i Unije.
O Tompsonu i promociji ustaštva: „On je veoma popularan i rijetko nastupa u Zagrebu“
Tokom rasprave koja je uslijedila nakon predavanja, Plenkovića su pitali za Tompsona, a on je rekao da je riječ o veoma „popularnom pjevaču, koji rijetko nastupa u Zagrebu“.
Plenkoviću je, naime, postavljeno pitanje o letošnjem koncertu Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu, koji je imao odjeka i u francuskim medijima u kojima je taj događaj prikazan kao ustašo-nostalgičan.
Sporna je pjesma „Bojna Čavoglave“ koja počinje ustaškim pokličem „Za dom spremni“.
Plenković je rekao da Tompson tu pjesmu izvodi već 30 godina te da tu nema ničeg novog.
Dodao je, prenijela je Hina, a javio je Tanjug, da „jedan dio lijevog političkog spektra koristi svaku priliku za polarizaciju društva kako bi na tome poentirali“.
