Fragment češlja sa izrezbarenim prizorima dvojice Svetih apostola pronađen je na arheološkom nalazištu Hisar iznad Prokuplja. Prema prvim analizama, artefakt datira u period između 4. i 6. vijeka, ali mogao bi biti i stariji. Arheolozi su sigurni – jedinstveni „apostolski češalj“ otvara novo poglavlje u proučavanju ranog hrišćanstva na našim prostorima.
Ovaj važan predmet pronašao je tim arheologa Narodnog muzeja Toplice, koji vodi Sanja Crnobrnja. Posljednjih pet godina istražuju prostor za koji se dugo mislilo da krije samo srednjovjekovno utvrđenje.
„U 14. i 15. vijeku Hisar je značajno mjesto srpske istorije, međutim, život na Hisaru trajao je i u bronzanom dobu, što potvrđuje izuzetno veliki broj nalaza – keramike i bronzanih predmeta – koji ukazuju na postojanje populacije koja je pripadala Brnjičkoj kulturnoj grupi. Ovo je bio značajan prostor i tokom rimskog osvajanja Balkana. Prokuplje se tada zvalo Hameum. Imalo je hram boga Herkula. Na temeljima tog hrama je u šestom vijeku car Justinijan sagradio veliku baziliku“, priča nam Crnobrnja.
Hisar – vijekovni molitvenik
Ona dodaje da o neprekidnom molitveniku na Hisaru govori i činjenica da je u prostoru bazilike, u 14. vijeku, toplički vojvoda sagradio manju crkvu. U neposrednoj blizini Jug Bogdanove crkve, krajem 9. vijeka podignuta je i čuvena crkva Svetog Prokopija, bogomolja iz istog perioda kao i crkva Svetih Petra i Pavla u Rasu. Riječ je o dvije najstarije živuće srpske crkve, u kojima se i danas služi.
„Ono što je neobično po pitanju crkve Svetog Prokopija – ona je svojom zapadnom stranom, koja bi trebala da bude ulazna, potpuno prislonjena uz brdo. Neobičan položaj crkve ukazuje da su graditelji imali jako dobar razlog zašto je nisu postavili kanonski. Prepostavlja se da je oltar crkve Svetog Prokopija zapravo postavljen na grobu nekog hrišćanskog mučenika.“
Hristovi apostoli u slonovači
Najnoviji nalaz – fragment češlja od slonove kosti – posebno je iznenadio istraživače. Sačuvana je polovina predmeta, ali ikonografija je jasna – ribari u čamcima, bacači mreža, simbolika iz Novog zavjeta.
„Četvorica apostola bili su ribari: Petar, Andrej, Jakov i Jovan. Mi vjerujemo da su na originalnom, cijelom češlju bila prikazana sva četvorica. Modelacija figura je toliko dobra da je potpuno izvjesno da je predmet rađen u vrhunskoj radionici. Jasno je da je majstor znao šta radi i da je želio da prenese priču, a ne samo ukras“, kaže Crnobrnja o češlju koji nije samo umjetnički rad, već nosi i važnu poruku.
Sličan predmet pronađen je u Sremskoj Mitrovici, nažalost, postoje samo njegove fotografije jer je artefakt ukraden, dok je najpoznatiji analogni primjerak takozvani Mirinski češalj iz Omiša.
„Kontaktirala sam kolege u Hrvatskoj da napravim poređenje. Sve se to datira u period od 4. do 6. vijeka. Međutim, moramo uvesti da je prokupački češalj mnogo, mnogo preciznije i detaljnije urađen. Odnosno, mnogo su vidljivije antičke tradicije; u oblikovanju samih figura može se pomisliti da je možda i stariji od 4. vijeka. Mirinski češalj je predivan, ali naš je urađen drugačije“, kaže Crnobrnja i dodaje da svaki detalj na češlju ima svoje značenje – nije riječ samo o umjetnosti radi umjetnosti.
Tačnu starost prokupačkog češlja potvrdit će C14 analiza koja se očekuje u narednoj sezoni istraživanja. Svakako, „apostolski češalj“ već sada otvara nova pitanja.
Važna pomoć teologa
„Prokuplje je u trouglu Niš – Justinijana Prima – Ulpijana, a znamo da su u njemu u 2. vijeku stradali mučenici Sveti Flor i Lavr. Razvoj hrišćanstva na našem prostoru možda je imao malo drugačije korijene i vremenske odrednice od onih koje za sada priznajemo. Hisar je dio iste civilizacijske celine.“
Naša sagovornica obratila se i teolozima da pomognu u tumačenju zagonetke prokupačkog češlja, jer njegovi apostoli ne love ribu, već ljudske duše da ih spasu – zato bacaju i mrežu. Smatra da bi arheologija morala mnogo više da komunicira sa teologijom. Arheolozima bi mnoge stvari bile mnogo razumljivije.
„Imamo predanja za koja prosto smatramo da nemaju materijalne dokaze, pa ih nazivamo mitovima i legendama. Ne, to samo znači da nismo dovoljno radili i kopali – nismo našli dovoljno dokaza. Svakako postoje istorijski izvori koji govore o tome gdje je na našim prostorima propovijedao apostol Pavle i kojim putem je išao apostol Petar. Oni su boravili u Iliriku. Najveći broj ranohrišćanskih svetitelja zabilježen je na sjeveru Srbije, ali Prokuplje je zapravo u sredini vrlo značajnih centara ranog hrišćanstva – na samo 20 kilometara je Konstantinov grad, kao i Caričin Grad.“
Germansko koplje koje ima samo Srbija
Ekipa Sanje Crnobrnje i prethodnih godina, zahvaljujući razumijevanju i pomoći Ministarstva kulture, sa Hisara je donijela nalaze koji privlače pažnju javnosti i mijenjaju dosadašnje saznanje o ovom mjestu.
Jedan od najupečatljivijih je germansko koplje iz 5. vijeka, raskošno ukrašeno zlatom i srebrom.
„Nije riječ o ratnom koplju, već o simbolu moći čiji je vlasnik morao da proda dva sela da ga napravi. Artefakt je jedinstven u cijelom svijetu germanske kulture; čini mi se da još nismo svjesni šta imamo“, kaže arheolog.
Otisak dječijeg stopala
Pored češlja na kome apostoli spasavaju duše, poseban trag u ovoj sezoni istraživanja na arheologe i javnost ostavio je još jedan artefakt – opeka sa otiskom dječijeg stopala, dugačkog 12 centimetara.
„To su trenuci kada arheologija prestaje da bude nauka i postaje susret sa prošlim životom. Jedno dijete trčalo je oko gradilišta prije 1500 godina i slučajno ostavilo otisak. Danas ga držimo u rukama. A češalj sa prikazima apostola možda je mali predmet, ali njegova vrijednost je ogromna – otvara pitanje koliko su duboki korijeni hrišćanstva u Toplici i kakve su se priče iz Svetog pisma slušale na brdu iznad Prokuplja, na velikom raskršću koje je Balkan oduvijek bio“, zaključuje Crnobrnja.
(Sputnik)
