Bečki model socijalnog stanovanja mogao bi uskoro biti primjenljiv u Crnoj Gori. On predviđa da se osnuje državni stambeni fond koji se finansira iz dijela budžeta, posebnog doprinosa zaposlenih od jedan odsto zarade, kao i od kirija koje plaćaju korisnici, u prosječnom iznosu deset odsto zarade.
Članovi radne grupe za izradu novog zakona o socijalnom stanovanju boravili su proteklih dana u Beču gdje su se upoznali sa radom ovog fonda (Multizentrum Wiener Wohnen – Centralne institucije za upravljanje javnim stanovanjem u Beču), kako bi vidjeli kako on funkcioniše i na koji način bi mogao biti primjenljiv u Crnoj Gori.
Član radne grupe ispred Socijalnog savjeta i Unije slobodnih sindikata Miodrag Bujišić, koji je i magistar građevinskih nauka i doktorand iz oblasti geotehnike na Univerzitetu Crne Gore, kazao je “Vijestima” da su tokom posjete uočili povoljnosti i prednosti socijalnog stanovanja u gradu Beču, kao i određene izazove i načine njihovog rješavanja.
U okviru dvodnevne posjete bio sam u prilici da prisustvujem prezentacijama upriličenim od predstavnika Komore radnika, vodećih sindikalnih predstavnika, kao i predstavnika grada Beča, odnosno ‘Multizentrum Wiener Wohnen’. Takođe, delegacija je posjetila objekte izgrađene u sklopu programa socijalnog stanovanja kako bi se na licu mjesta stekao neposredan uvid u praktično funkcionisanje ovog modela i njegovu društvenu vrijednost. Suština “bečkog modela” zasniva se na izgradnji stanova u državnom vlasništvu, koji se daju na korišćenje građanima uz mjesečnu zakupninu koja svojim iznosom omogućava građanima da razvijaju kvalitet života dostojan čovjeku u 21. vijeku. Mjesečnim zakupninama konstantno se prihoduju sredstva stambenog fonda, što ga čini održivim, pa je kao takav, ‘bečki model’ vjerovatno najstariji i najnapredniji u Evropi”, kazao je Bujišić.
Fond se finansira i od posebnog doprinosa od jedan odsto bruto zarade svih zaposlenih, na teret zaposlenih i poslodavca, kao i iz zakupa izdatih poslovnih prostora u izgrađenih zgradama u državnom vlasništvu.
“U slučaju da Crna Gora pristupi rješavanju stambenih pitanja građana primjenom Bečkog modela stanovanja, osim navedenih izvora finansiranja gradnje državnih stanova, određena sredstava mogli bi da dobijemo bespovratno ili kroz izuzetno povoljne kredite preko Evropske investicione banke (EIB) imajući u vidu da Evropska komisija promoviše ovaj vid rješavanja stambene politike na nivou članica EU. U pogledu udjela mjesečnih troškova domaćinstva koja se izdvajaju za kiriju, Beč je daleko najnapredniji od svih evropskih gradova (najmanja izdvajanja procentualno u odnosu na zaradu). Interesantan je podatak da je prosječna mjesečna zakupnina stanova sa prosječnom kvadraturom za četvoročlanu porodicu od 70 do 80 kvadrata na nivou jedne osmine do jedne desetine prosječne neto zarade. Takođe, oko 75% stanovnika Beča može da konkuriše za program socijalnog stanovanja”, kazao je Bujišić.
Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori ima 270 hiljada zaposlenih dok je prosječna bruto zarada 1.210 eura. Izdvajanjem jedan odsto bruto zarade od 12,1 eura, godišnje bi se dobila suma za razvoj fonda od 39 miliona eura. Kirija za stan od 70 do 80 kvadrata u visini jedne osmine prosječne neto zarade iznosila bi 127 eura, a od jedne desetine 101 euro.
Bujišić navodi da zgrade koje se grade kroz program socijalnog stanovanja u Beču zadovoljavaju osnovne parametre (arhitetkonske, građevinske, ekonomske, socijalne, klimatske…) sa akcentom na kvalitet sadržajnosti stambenog kompleksa i udobnosti korišćenja prostorija.
“Imajući u vidu broj stanovnika naše države, mišljenja sam da bi se bečki model socijalnog stanovanja mogao u svim svojim suštinskim djelovima primijeniti u Crnoj Gori, sa određenim korekcijama koje bi bile posljedica specifičnosti veličine naše države, kako u pogledu teritorije tako i broja stanovnika. Upravo ovi parametri koje sam pomenuo mogli bi olakšati i učiniti racionalnijim sprovođenje programa ovog tipa, pri čemu je neophodno osnivanje Nacionalnog stambenog fonda koji bi se isključivo bavio pitanjima vezanim za izgradnju i održavanje stanova u državnom vlasništvu, bez mogućnosti prodaje, odnosno privatizovanja istih”, kazao je Bujišić.
On navodi da u Crnoj Gori veliki broj građana trenutno ne može da konkuriše za stambene kredite, a i oni koji mogu najčešće moraju izdvojiti i preko 50 odsto mjesečne zarade za ratu.
(Vijesti)
