Crnogorac Radule Bojović položio je zakletvu za policajca, prošao sve testove, dobio uniformu i pištolj, ali umjesto u patroli na ulicama čikaškog predgrađa Hanover Park, završio je u pritvoru Službe za imigraciju i carinu (ICE) u Indijani.
Slučaj je dospio u centar pažnje američkih medija jer je Čikago jedan od velikih američkih gradova koji pruža utočište migrantima pod udarom administracije predsjednika Donalda Trampa.
Služba ICE je sredinom oktobra privela Bojovića jer mu je, kako je saopštilo Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost (DHS), još 2015. godine istekao viza.
„Nije tačno da je ilegalno u zemlji. Ima validnu radnu dozvolu, koju je dobio na osnovu zahtjeva za azil podnetog 2014, što je DHS prećutao.
„Radili su mu bezbjednosne provjere i sve ih je prošao“, rekao je Miroljub Đukić, advokat iz Čikaga angažovan na Bojovićevom slučaju, za BBC na srpskom.
Bojović je 31. oktobra, uz kauciju, pušten na slobodu, a početkom decembra se vratio na posao, saopštila je policija Hanover Parka.
„Pošto kaucija nije osporena, njegova dozvola za rad koju je izdala federalna vlada i dalje važi.
„Utvrdili smo da on može da se vrati na posao, a već je odradio prvu smjenu 1. decembra“, kaže se u saopštenju policije Hanover Parka poslatom BBC-ju na srpskom.
Okrug Hanover Park isplatiće plate Bojoviću za vrijeme koje je proveo na odsustvu, dodaje se.
Ko je prekršio zakon?
Iz policije Hanover Parka za BBC na srpskom su potvrdili da je Bojović prošao sve bezbjednosne i administrativne provjere.
„U vrijeme zapošljavanja, policajac Bojović je imao validnu dozvolu za rad koju izdaje federalna Služba za državljanstvo i imigracije (USCIS)“, naveo je Viktor Divito, zamjenik policije Hanover Parka u pisanom odgovoru BBC-ju.
FBI i Državna policija Ilinoja dostavili su im potvrde da Bojović nema krivični dosije, dodaje se.
„Dobili smo i potvrdu, na osnovu memoranduma Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive Ministarstva pravde 5. januara 2024, da mu njegov imigracioni status dozvoljava da nosi vatreno oružje dok je na dužnosti“, piše u odgovoru.
Melani Arnold iz Državne policije Ilinoja potvrdila je BBC-ju na srpskom da su provjeravali Bojovićev krivični dosije, ali ne i imigracioni status.
Bojovićevo hapšenje otvorilo je niz pitanja, između ostalog kako je mogao da bude uhapšen ako je prošao sve provjere i da li stranci mogu da budu policajci u Americi?
„Guverner Ilinoja donio je 2023. zakon da oni koji imaju radne dozvole, čak i ako su stranci, mogu da rade u lokalnoj policiji“, objašnjava advokat Đukić.
Međutim, ICE služba je po američkim propisima imala legalnu osnovu da privede i Bojovića i druge nedržavljane koji su u procesu za azil, što je čest slučaj prethodnih mjeseci otkako je administracija pooštrila imigracionu politiku.
„Imali su zakonsko pravo da ga privedu, jer postoji razlika između legalnog prisustva i legalnog statusa.
„On nema legalan status jer mu zahtjev za azil još nije riješen, ali ima legalno prisustvo i na osnovu toga je njegova radna dozvola“, kaže Đukić.
Nijedna prethodna administracija nije ovako rigorozno primjenjivala zakon, dodaje.
Ko može da bude policajac?
S obzirom na to da u SAD ne postoji klasična, federalna policijska služba, kriterijumi za dobijanje ovog posla razlikuju se od države do države.
Osnovna provjera, kroz kompjuterske baze podataka, krivične provjere na državnom nivou ili podaci Komisije za motorna vozila, nijesu dovoljne, kaže Dejvid Berez, bivši policajac i osnivač nevladine organizacije Citizens behind the badge, za BBC na srpskom.
„Izuzetno je važna detaljnija dubinska analiza poznanika, prethodnih adresa, prethodnih poslodavaca, pretraživanja društvenih mreža i nekoliko drugih metoda za razumijevanje ko je pojedinac kada ga niko ne gleda“, objašnjava Berez.
Izgleda da u slučaju Bojovića, dodaje, sve ovo očigledno nije urađeno, što je propust lokalnih organa.
Kada policijska uprava želi da zaposli novog člana, jedan od detektiva se zadužuje da sprovede temeljnu provjeru prošlosti potencijalnog novog zaposlenog, piše na sajtu Državne policije Ilinoja.
Kao najčešće kriterijume, pored validne radne dozvole i čistog krivičnog dosijea, ističu diplomu srednje škole, vozačku dozvolu bez prekršaja, provjeru kreditne sposobnosti, test fizičke izdržljivosti, psihološku procjenu, test na drogu, poligraf i probni period od godinu dana.
„Neke agencije takođe testiraju poznavanje lokalnih zakona i pisanje izvještaja“, dodaje Berez.
Bez komunikacije sa ambasadom Crne Gore
Otkako je priveden, ni Bojović, ni njegovi advokati se nijesu obratili ambasadi Crne Gore u Sjedinjenim Državama, potvrdili su iz Ministarstva spoljnih poslova za BBC na srpskom.
Kažu i da ministarstvo ne može da komentariše pojedinačne slučajeve, posebno one koji se odnose na postupke koje sprovode organi drugih država.
„Napominjemo i da je dosadašnja praksa imigracionih organa da ne traže konzularnu asistenciju ukoliko procesuirana lica posjeduju važeću putnu ispravu“, navodi se u pisanom odgovoru.
Bojovićevo privođenje dio je šire operacije „Midvej blic“, pokrenute „u čast Kejti Ejbraham koja je ubijena kada je autom udario pijani vozač, ilegalni migrant Hulio Kukul-Bol“, piše u odgovoru BBC-ju.
Među uhapšenima u ovoj operaciji bilo je i više od 30 srpskih državljana, mahom vozača kamiona.
„Operacija je usmjerena na kriminalne ilegalne strance koji su se slili u Čikago i Ilinoj tražeći zaštitu u okviru politike utočišta guvernera Prickera“, dodaje se.
Posle Los Anđelesa i Vašingtona, Čikago u srcu oluje
Oštra antiimigraciona politika bila je glavni adut Donalda Trampa u kampanji za predsjednika, a kada se zimus vratio u Bijelu kuću, veoma brzo je prešao s riječi na djela.
Na Trampovoj meti našli su se gradovi poput Vašingtona, Los Anđelesa, Njujorka i Čikaga koje vode demokrate i koji su proglašeni utočištima za migrante.
Vlasti tih gradova ograničavaju saradnju sa federalnim imigracionim službama kako bi zaštitile nedokumentovane imigrante.
Početkom juna, predsjednik Amerike poslao je Nacionalnu gardu i marince u Los Anđeles da pomognu u gušenju protesta protiv racija ICE službe na ilegalne imigrante i uspostavljanju reda.
Sredinom avgusta, Tramp je poslao Nacionalnu gardu i na ulice Vašingtona, glavnog grada Sjedinjenih Država.
Tada je odluku obrazložio borbom protiv beskućnika i povećane stope kriminala, a lokalne vlasti su negirale ove tvrdnje.
Početkom oktobra, Tramp je poslao vojnike Nacionalne garde u Čikago kako bi se obračunao sa „kriminalom van kontrole“ i za to optužio demokratskog guvernera Ilinoja Džeja Bija Prickera i gradonačelnika Brendona Džonsona.
(Kurir.rs)
