Potencijalne veze između medija i organizovanog kriminala na prostoru bivše SFRJ nijesu novost, ali u Crnoj Gori, čini se, ta priča dobija novu težinu. Organizovane kriminalne grupe su istorijski nastojale da preuzmu medije ili utiču na njihovu uređivačku politiku, kako bi širile poželjne narative, skrivale kritičke priče ili koristile medije kao sredstvo pritiska i prikrivenih prijetnji.
Temu je ponovo aktuelizovala ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ističući da hapšenje biznismena Aleksandra-Aca Mijajlovića otvara ozbiljna pitanja o potencijalnom uticaju kriminalnih struktura na medije, navodi se u tekstu portala RTCG.
Slučaj uhapšenog Mijajlovića, prema tužilačkim spisima, ilustruje kako je u Crnoj Gori jedna kriminalna grupa godinama kanalisala informacije za vlastite kriminalne, poslovne ili političke potrebe, u saradnji sa urednicima pojedinih medija.
Prema spisima crnogorskog tužilaštva, Mijajlović je godinama stvarao mrežu medija, kojom je, preko lojalnih novinara, udarao na političke i bezbjednosne strukture, pa i na Mitropoliju SPC. Po SDT-u, u tome su mu pomagali bivši policijski funkcioneri Drago Spičanović, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, kao i njegova sestra od strica, tužiteljka Andrijana Nestić, koja mu je odavala tajne podatke.
SDT tvrdi da je Mijajlović uticao na uređivačku politiku medija kao što su „Antena M“, „Mportal“, „Standard“, „Pobjeda“, „CDM“, „Portal ETV“ i „Portal Analitika“.
Upravo je saradnja tih medija sa Mijajlovićem – koja se, prema navodima tužilaštva, ogledala u razmjeni poruka o objavljivanju sadržaja – jedno od ključnih pitanja koje potresa javnost.
Viši sud u Podgorici nedavno je produžio Mijajloviću pritvor za još dva mjeseca.
Ministarka Vujović istakla je da nije riječ o „hajci“, već o ozbiljnim činjenicama koje SDT navodno dokumentuje.
Pojedini urednici, među kojima su i oni koji se pominju u spisima, označili su postupak kao udar na medijske slobode i zatražili njenu smjenu. Ministarka je to odlučno odbacila, navodeći da niko od novinara nije optužen, ali da svako ko bude pozvan mora objasniti svoju ulogu.
Antena M u fokusu: poruke, dogovori o objavama i inicijativa za „Šukovića za predsjednika“
Posebno je interesantan slučaj „Antene M“, jer se u spisima SDT-a navodi da je Mijajlović imao direktnu komunikaciju sa licem memorisanim kao „ANTENA SUKOVIĆ DARKO“.
Prema transkriptima, to lice mu je kontinuirano slalo poruke u vezi sa temama koje treba objaviti, vremenom objave i političkim efektom koji bi te objave mogle proizvesti.
SDT zaključuje da je lice pod imenom „ANTENA SUKOVIĆ DARKO“ tražilo od Mijajlovića instrukcije šta i kada treba objaviti.
Slučaj dobija dodatnu težinu jer se ime Darka Šukovića pominje i u „Skaj“ prepiskama Radoja Zvicira, koji je, analizirajući situaciju poslije izbora 2020, napisao:
„Ja bi Darka Šukovića za predsjednika predložio…“
Ova poruka – nezavisno od njene vjerodostojnosti – jasno ukazuje na to koliko je uticaj pojedinih novinara ili medija bio važan strukturama koje su djelovale izvan zakonskog okvira.
Tomović – Novinari mogu objaviti tajne podatke samo u javnom interesu, ali ne smiju biti dio trol i bot mreža
Dugogodišnja novinarka Dušica Tomović ističe da se istinsko novinarstvo ne smije miješati sa organizovanim i plaćenim mrežama trola i botova čija je svrha diskreditacija političkih, poslovnih i drugih protivnika.
„Novinari i mediji mogu bez ikakvih sankcija da objavljuju tajne podatke ako postoji dokaziv javni interes. Ali novinari ne mogu i ne smiju da budu dio kriminalnih i/ili plaćenih mreža trola i botova, jer to zabranjuju propisi, standardi i etički kodeks“, kazala je Tomović.
Ona naglašava da je objavljivanje tajnih podataka u javnom interesu – novinarstvo, dok je njihovo korišćenje u trova mrežama radi diskreditacije – teško krivično djelo.
„Plaćanje trola i botova novcem iz budžeta ili kriminalnih aktivnosti da bi se diskreditovali neistomišljenici nije novinarstvo, već krivično djelo“, zaključila je Tomović na svom Fejsbuk profilu.
(IN4S)
