Naučnici su saopštili da smrtonosne poplave koje su ove godine pogodile jugoistočnu Aziju nisu slučajnost, već posljedica klimatskih promjena.
Broj poginulih premašio je 1.400 u Indoneziji, Šri Lanki i Tajlandu, dok se više od 1.000 ljudi još uvijek vodi kao nestalo, prenio je AP.
U Indoneziji su čitava sela odsečena zbog uništenih mostova i puteva, hiljade ljudi u Šri Lanki nemaju pristup čistoj vodi, a tajlandski premijer priznao je propuste u odgovoru vlade.
Malezija se i dalje oporavlja od jednih od najgorih poplava u svojoj istoriji, dok se Vijetnam i Filipini suočavaju sa serijom razornih oluja i poplava.
Naučnici upozoravaju da ovakve katastrofe nisu slučajne, već dio nove normalnosti izazvane klimatskim promjenama. Topliji okeani obezbjeđuju više energije za oluje, što ih čini intenzivnijim, dok promjene u vazdušnim i okeanskim strujama produžavaju sezonu tajfuna.
Ekstremni vremenski događaji postaju učestaliji i nepredvidiviji, ističu klimatolozi. Nepredvidivost i intenzitet tih događaja preplavljuju vlade regiona, koje se često fokusiraju na reagovanje, umjesto na prevenciju, ističu stručnjaci.
Neregulisani razvoj, krčenje šuma i degradacija ekosistema dodatno pogoršavaju štetu od poplava i klizišta. Ekonomske posljedice su velike – Vijetnam je izgubio više od tri milijarde dolara, dok poplave u Tajlandu potencijalno smanjuju BDP za 0,1 odsto.
Indonezija prosječno gubi 1,37 milijardi dolara godišnje zbog prirodnih katastrofa, a Šri Lanka, koja doprinosi malom dijelu globalnih emisija ugljen-dioksida, snosi velike gubitke i duguje strane kredite.
Na nedavnoj konferenciji COP30 u Brazilu, zemlje su obećale povećanje finansiranja klimatskih promjena, ali stručnjaci ističu da će to biti nedovoljno da zaštiti najranjivije zajednice.
Klimatske promjene jasno pokazuju da region mora ozbiljnije da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i da ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, kako bi ublažio posljedice ovih smrtonosnih poplava, naglasili su naučnici.
(Politika)
