Na dan kada naša Sveta Crkva proslavlja Svetog apostola i jevanđelistu Mateja, prenosimo vam tumačenje dijela Hristove Bbesjede na gori gdje je Gospod govorio o blaženstvima. Besjeda na gori jedno je od najupečatljivijih mjesta u Matejevom jevanđelju koje sa sobom nosi srž novozavjetne ideje i bogougodnog života. Hristos nas u ovoj besjedi uči da istinska sreća nije ono što ovozemaljski svijet često smatra da jeste – puka lagodnost.
Naprotiv, blaženstvo kao najviši stepen radosti dolazi isključivo i samo posle mukotrpnog rada i truda.
Blaženi siromašni duhom, jer je njihovo Carstvo nebesko
Na početku kao temelj postavlja se smirenje. Pošto je Adam pao zbog gordosti, Hristos nas podiže smirenjem. Dok se Adam nadao da će postati bog, „siromašni duhom“ su oni koji su skršeni u duši.
Blaženi koji plaču, jer će se utješiti
„Blaženi su koji plaču“ zbog svojih grijehova, a ne zbog stvari ovoga svijeta. „Koji plaču“ neprestano, a ne povremeno, i to ne samo zbog svojih vlastitih grijehova, već i zbog grijehova svojih bližnjih. „Jer će se utješiti“ i u ovome životu, jer se onaj koji plače zbog svojih grijehova duhovno raduje, a još više u budućem.
Blaženi krotki, jer će naslijediti zemlju
Neki pod „zemljom“ razumiju duhovnu zemlju, to jest, nebo. Ali treba razumjeti i ovu zemlju. Pošto krotke obično smatraju prezrenim i ubogim ljudima, Spasitelj kaže da upravo oni imaju sve. A krotki nisu oni koji se nikada ne gnjeve, jer su takvi ljudi bezosjećajni i ravnodušni, već oni koji umiju da se razgneve, ali se uzdrže, gnjeveći se onda kada je potrebno.
Blaženi gladni i žedni pravde, jer će se nasititi
Želeći da govori o milostinji, prvo pokazuje da čovjek mora zadobiti pravednost, kako ne bi davao milostinju od onoga što je stekao krađom i prevarom. Pravednost treba sa usrdjem tražiti, jer takvi su „gladni i žedni pravde“. Iako se koristoljupci hvale da su bogati i siti, Isus kaže da će se pravednici još u ovome životu nasititi, jer imaju nepropadljivo bogatstvo.
Blaženi milostivi, jer će biti pomilovani
Milosrđe se ne iskazuje samo novcem i stvarima, već i riječju, a ako baš ništa nemaš, onda suzama saosjećanja. Milostive će pomilovati i ljudi u ovome životu, jer onome koji je juče bio milostiv, danas će i samom zatrebati pomoć, i svi će prema njemu biti milostivi, dok će ga Bog još više pomilovati u budućem svijetu.
Blaženi čisti srcem, jer će Boga vidjeti
Mnogo je onih koji nisu pohlepni, i još daju milostinju, a opet žive u bludu i svakoj nečistoti. Zato nam Hristos zapovijeda da uz druge vrline treba da budemo čisti i čelmudreni, i to ne samo u tijelu nego i u srcu, jer niko bez svetosti i čelmudrenja neće vidjeti Boga. Kao što samo na čistom ogledalu možemo vidjeti svoj lik, tako samo čista duša može vidjeti Boga i razumjeti Sveto Pismo.
Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji nazvati
„Mirotvorci“ nisu samo oni koji žive u miru s drugima, nego i oni koji mire posvađane. „Mirotvorci“ su i oni koji svojim učenjem obraćaju neprijatelje Božje. A nazvaće se sinovi Božji, jer je nas Jedinorodni (Sin Božji) pomirio s Bogom.
Blaženi proglašeni pravde radi, jer je njihovo Carstvo nebesko
Progone ne samo mučenike, već i mnoge druge, zato što pomažu nevoljnima i uopšte zbog svake vrline, a svaka vrlina jeste „pravda“. Lopove i ubice takođe progone, ipak oni nisu blaženi.
Blaženi ste kada vas srame i uspogone
Na kraju, Gospod govori svojim apostolima, pokazujući da je učiteljima na prvom mjestu svojstveno da budu sramoćeni.
I lažući govore protiv vas svakojake zle riječi, zbog mene.
Nije, dakle, blažen svako ko podnosi sramotu, već onaj koga srame radi Hrista, i to lažući. U protivnom, takav je zaista jadan i bedan, jer mnoge sablažnjava.
Radujte se i veselite se, jer je velika plata vaša na nebesima
Gospod nije govorio o „velikoj plati“ za druge vrline, a ovdje govori o njoj, pokazujući time da je trpljenje uvreda veliki i težak podvig, jer su mnogi sami sebi oduzeli život (ne mogući da ga podnesu). Čak se i Jov, koji je izdržao sva druga iskušenja, našao na muci kada su ga prijatelji vrijeđali kako on, tobože, strada zbog grijehova.
Jer su tako progonili i proroke prije vas.
Da apostoli ne bi pomislili da ih progone zbog učenja koje je protivno Bogu, On ih tješi govoreći: „Čak su i proroke prije vas progonili zbog vrline, zato u njihovom stradanju imate utjehu.“
(Tumačenje preuzeto sa sajta svetosavlje.org)
