(VIDEO) Bojović: Čuvamo naše – za svjetski kvalitet i vrijednost domaćih proizvoda

Poslanik Bojović ističe da izmjene Zakona o oznakama porijekla i tradicionalnim specijalitetima daju novu dimenziju zaštiti crnogorskih proizvoda, omogućavajući domaćim proizvođačima da svoju tradiciju i kvalitet plasiraju na domaće i međunarodno tržište.

“Ovaj zakon se tiče onoga što zovemo oznaka porijekla, geografska oznaka, i garantovano tradicionalni specijalitet – dakle, mehanizama koji čine temelj evropskog sistema vrednovanja autentičnosti. Uvođenjem preciznijih procedura zaštite, strožih kontrola i boljih mehanizama promocije, mi zapravo štitimo ono najvrednije što crnogorsko selo i naša tradicija imaju da ponude”, istakao je Bojović.

Zašto je ovo važno sa stanovišta očuvanja domaće proizvodnje?
Prije svega, kako je istakao, šeme kvaliteta nijesu samo administrativni instrumenti. One su alat za stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Kada jedan sir, med, maslinovo ulje, vino ili suhomesnati proizvod ima dokaziv kvalitet i vezu sa geografskim porijeklom, tada se njegova vrijednost povećava i na domaćem i na stranom tržištu. Kako navodi Bojović, oznaka porijekla znači da u praksi, naš crnogorski proizvođač više nije običan „učesnik na tržištu“ – već nosilac intelektualne svojine, tradicije i reputacije. Time štitimo domaći proizvod od imitacija, zloupotreba i nelojalne konkurencije. Time se, takođe, štiti potrošač od sumnjivih zamjena i neautentičnih proizvoda koji se ponekad predstavljaju kao „domaći“.Ovo usaglašavanje propisa, prema saznanjima poslanika Bojovića, neće stvoriti poteškoće malim proizvođačima.
“Upravo mali proizvođači, porodične radionice i manufkature jesu navjeći čuvari naše autentičnosti”, navodi Bojović. Ističe da njih treba štititi, ne opterećivati, ali i usmjeriti ka višim standardima, koji će im otvoriti tržišta.

Postavlja se i pitanje: kako bolje plasirati domaće proizvode za izvoz?
Za kvalitetan izvoz potrebna su, kako je istakao, tri stuba:
1.Prepoznatljiv brend – šeme kvaliteta daju međunarodnu prepoznatljivost po modelu koji već odavno funkcioniše u EU.
2.Sertifikovan sistem kontrole – strano tržište zahtijeva sigurnost i konzistentnost, ne samo ukus.
3.Saradnja sektora poljoprivrede, turizma i distribucije – jer turizam je naša najveća međunarodna pozornica. Proizvod koji turista prepozna u Crnoj Gori, treba da mu bude omogućeno da ga može kupiti i kod kuće.

Bojović naglašava da ako to iskoristimo pametno, naši proizvodi – od Plantažinog vina, preko crnogorskog pršuta, do lokalnih sireva, ulja i meda – mogu imati međunarodni status koji prevazilazi puku geografsku egzotiku.

On je pokrenuo još jedno pitanje, kako zaštititi domaće proizvode i učiniti ih dostupnim u supermarketima, a da se ne naruši sloboda tržišta?
“Sloboda tržišta ne znači anarhiju tržišta. Ona podrazumijeva konkurenciju, ali konkurenciju zasnovanu na transparentnosti. Šeme kvaliteta mogu da doprinesu i u ovom pogldeu i to tako da omoguće sigurnu informaciju potrošaču, a proizvođaču pravo da bude nagrađen za autentičnost. U prodavnicama se sve više traže standardizovani proizvodi, sa jasnom deklaracijom i garantovanim kvalitetom. Ovaj zakon treba da omogući da naši domaći proizvodi ne budu gurnuti na police „lokalnih specijaliteta“ samo kao suvenir, nego kao punopravni artikli”, istakao je Bojović.

Kako prenosi, jedan proizvođač maslinovog ulja sa Luštice mu je prije godinu dana rekao, pomalo u šali: „Najviše me boli kad uđem u supermarket i vidim ulje iz drugih zemalja sa etiketom ‘Mediterranean blend’, a moje ulje – pravo mediteransko – stoji na dnu police. A onda dođe turista, proba kod mene u dvorištu, i kaže: ‘Ovo je bolje nego sve što sam kupio u Rimu.’“
Ta rečenica, kako naglašava, u sebi nosi cijelu filozofiju ovog zakona: kada ne zaštitimo svoje, drugi će prodavati priču umjesto nas – i za veće pare.
“U svakom domaćem proizvodu – bilo da je to kora od skorupa, vino iz zagaračkih vinograda, ili sir iz Pljevalja – sadržan je komad našeg pejzaža, naše istorije i naših običaja. Domaća radinost nije samo privredna aktivnost. Ona je produžetak kulturnog identiteta”, saopštio je on.

Kvalitetan zakon može, kako navodi, mnogo da znači, ali je najvažnije ono što stoji iza njega: svijest da je autentičnost naše najveće bogatstvo, a tržište – samo alat da tu autentičnost predstavimo svijetu.
Zato, kako ističe, ove izmjene Zakona treba da predstavljaju: važan korak ka većoj konkurentnosti, veću zaštitu potrošača,očuvanje tradicije i kulturnog identiteta,
otvaranju novih ekonomskih mogućnosti za naše domaće proizvođače.
“Uz dobru implementaciju i institucionalnu podršku, ovaj zakon neće biti prepreka, već odskočna daska za sve one koji žele da njihovi proizvodi budu prepoznati, cijenjeni i zaštićeni – kod kuće i u svijetu”, zaključio je Bojović.