Ministar pravde u Vladi Republike Srbije Nenad Vujić je jutros na Kurir televiziji govorio o inicijativi Uglješe Mrdića za razrješenje vrhovne tužiteljke Zagorke Dolovac.
Predsjednik skupštinskog Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić izjavio je nedavno da se zalaže za zakon koji se tiče reorganizacije tužilaštva, ali i najavio da će skupštinski Odbor za pravosuđe inicirati preko skupštine da Visoki savjet tužilaštva razriješi funkcije Vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac.
Sa druge strane, Viši sud u Beogradu donio je rješenje kojim je potvrđena optužnica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u predmetu „Nadstrešnica-korupcija“.
O svim aktuelnim pitanjima, govorio je ministar pravde Nenad Vujić za jutarnji program Kurir televizije.
Vujić se na početku osvrnuo na predložene izmjene seta pravosudnih zakona, a koje je najavio Uglješa Mrdić.
– Ništa nije statično i uvijek je neophodno raditi na poboljšanju pravnog okvira kako bi se ispratio razvoj društva, ali i kako bi pravosuđe odgovorilo na efikasan način na sve pojave koje ima. Tako i ovdje govorimo o određenim izmjenama, kada govorimo i o mogućnosti podjele Trećeg tužilaštva na Treće i Četvrto. Takođe, radi se na usklađivanju sa zakonom o sudovima, gdje u okviru Višeg suda imamo posebno odjeljenje za organizovani kriminal. U obrazloženju stoji da bi to poboljšalo efikasnost, bolju koordinaciju unutar tužilačke organizacije i efikasnije vođenje postupaka. Naravno, ništa ne bi trebalo raditi preko noći, radimo i dodatne analize kako bismo pospiješili efikasnost i uspjehe u tim postupcima. Gubitak u takvim postupcima iznosi uvek desetak miliona eura. Recimo, ona tzv. stečajna mafija je naš budžet koštala 43 miliona eura, odnosno gubitak tog predmeta, odnosno donošenje oslobađajuće presude. Potrebna je vrsta reorganizacije, da se naprave određene analize, kako bi taj postupak bio efikasniji i povezan u čitavom pravosudnom sistemu. Neko govori o tome da je to korak unazad, ali to ne mora da bude to, zato se i rade određene analize – kaže ministar Vujić.
„Skupština ima pravo da kaže ko je dobro, a ko loše radio“
Vujić se osvrnuo na inicijativu Uglješe Mrdića da preko skupštine da Visoki savjet tužilaštva razriješi funkcije Vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac.
– Obaveza Vrhovnog javnog tužioca je da podnosi godišnji izvještaj o svom radu skupštini. Skupštinski odbor, pa i Skupština ima pravo da taj izvještaj usvoje ili ne. Kada vlada podnosi izvještaj, ako on nije usvojen, onda imate postupak da se dovodi u pitanje povjerenje vladi, pa i Odbor može postaviti to pitanje, pa da skupština odluči da li će pokrenuti inicijativu i uputiti takvu inicijativu Visokom savjetu tužilaštva. Skupština ima pravo da kaže ko je dobro, a ko je loše radio svoj posao – kaže Vujić.
Problemi u proceduri konkursa za tužilaštvo
Na sjednici Visokog savjeta prije tri dana oborene su sve rang liste i odbijeni prijedlozi za izbor javnih tužilaca zbog pristrasnog sastava komisije za izbore, jer u njima dominiraju članovi pod direktnim uticajem Zagorke Dolovac. Vujić je kao član Savjeta ocijenio da je ovo korak naprijed u jačanju tužilačke organizacije.
– Prva moja primjedba je da smo imali većinu konkursa tokom novembra i decembra 2023. i u januaru 2024. godine. Logično je da se pitate šta se radilo za te dvije godine, jer to nije baš toliko komplikovana procedura. Znači, imali smo problema onda u samoj toj proceduri, odnosno nedostatku objektivnih, jasnih i mjerljivih kriterijuma. Sada govorimo o tome da odjednom nekako to mora da se završi preko noći. Izvinite, a šta se radilo dvije godine i ponavljam, tužilačka javnost već odavno se pita koji su to jasni, objektivni kriterijumi koji se moraju uspostaviti. Drugo, mora da se poboljša transparentnost rada, prvenstveno zbog šire javnosti, ali isto tako da se i kandidatima za javno tužilačku funkciju, tužiocima koji žele da napreduju, njima mora biti jasno koji su to kriterijumi po kojima se mjeri njihov rad i kako mogu onda da napreduju. To su i ne samo zahtjevi naše javnosti, to su civilizacijski standardi. Ustavni sud je u svojoj odluci poništio konkurs Visokog savjeta tužilaštva, koji je bio prije godinu dana, i oni su rekli da su kandidati birani bez jasnih mjerljivih kriterijuma i da je Savjet morao da dovede u odnos kandidate koje su izabrali u odnosu na one koji nijesu izabrani, jer svako mora da ima jasna ta mjerila. Znači, to je jedan nedostatak. Mi negdje i u izvještajima Evropske unije uvijek imamo tu sugestiju, a to je potreba jasnih mjerljivih kriterijuma i jedna transparentnost koja je neophodna – kaže Vujić.
Vujić je pričao o odnosu Ministarstva pravde sa Visokim savjetom tužilaštva.
– Ja sam član Visokog savjeta i naravno Ministarstvo pravde ima intenzivnu saradnju sa oba savjeta, ne u smislu nikakvog uticanja, ali kako bismo zajednički radili na ostvarivanju naših nadležnosti. Recimo, Ministarstvo pravde brine o zgradama, informacionom sistemu, standardu i platama zaposlenih. Ne smijemo zaboraviti da iza sudija i tužilaca imamo armiju vrijednih ljudi, to je ta sudska i tužilačka administracija koja je u okviru i u nadležnosti Ministarstva pravde. Mi smo sa izmjenama Zakona o sudskim taksama, sa određenim mjerama na poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu, gledali da i njihov materijalni položaj poboljšamo, a onda, ako imate što kvalitetnije ljude koji su iza sudija i tužilaca koji rade taj jedan veliki posao, da biste došli do jedne optužnice, do jedne presude, jer je čitava mašinerija iza toga – kaže Vujić.
Koja su ovlašćenja ministra u odnosu na cijeli pravosudni sistem?
Srbija je unaprijedila pravni okvir i podigla standard sudske nezavisnosti kod nas.
– Recimo u Njemačkoj ministar pravde predlaže sudiju Parlamentu, ali kod nas nema tu mogućnost. Poslije izmjene Ustava parlament više ne dosuđuje o izboru sudija i tužilaca, već Visoki savjet tužilaštva. U okviru Visokog savjeta tužilaštva, ministar pravde je član po funkciji, i jedan od 11 članova, a postoje i ograničenja kada se recimo vodi disciplinski postupak prema nekom tužiocu, ministar pravde ne može da učestvuje u tome. To govori koliko je Srbija unaprijedila pravni okvir i koliko je taj standard sudske nezavisnosti kod nas dostignut. Naravno, uvijek postoji prostora za poboljšanja, mi ćemo raditi određene analize jer je prošlo tri godine. Imamo mehanizam kojim se sprječava nedozvoljeni pritisak. Ministarstvo pravde je tu da se brine o zakonskom okviru kada su zakoni iz naše nadležnosti – kaže Vujić za Kurir televiziju.
Dalja procedura o postupku pada nadstrešnice
Ministar je govorio i o daljoj proceduri za pad nadstrešnice u Novom Sadu i istakao da sada može da počne suđenje.
– Sud je potvrdio optužnicu, pa se sada pripremaju ročišta i ulazi se u sudski postupak. Sada može da počne suđenje. Sve traži vrijeme. Moramo biti sigurni u dokaze, za to treba vrijeme, dokazi moraju da ispune određen kvalitet, a onda sud cijeni dokaze i tamo se oni izvode. Ne možemo očekivati da se nešto desi preko noći – kaže Vujić.
Kazne za blokiranje saobraćajnice
Ministar Vujić se osvrnuo i na blokadere koji blokiraju saobraćajnice, ističući da i za to postoji kazna.
– Ukoliko vi napadate bezbjednost građana, uništavate ekonomiju, to imamo i u tim definicijama terorizma itd. Ali kada govorimo o samom blokiranju saobraćajnica, mi jesmo u izmjenama Krivičnog zakonika stavili određene izmjene, baš prateći i standarde koje postavlja Evropski sud za ljudska prava i ono što postoji u većini zemalja. Kazna je, recimo, predviđena u toj izmjeni da bude do godinu dana – kaže Vujić.
(Kurir.rs)
