Kontrola holesterola nakon srčanog udara: 12 ključnih koraka za zaštitu srca i prevenciju

Nakon srčanog udara, postoji mnogo koraka koje možete preduzeti da biste smanjili rizik od ponovnog događaja.

Srčani udar može biti događaj koji mijenja život, kako fizički tako i psihološki. Možda ćete se suočiti sa otežanim kretanjem ili osjećajem ranjivosti, čak i ako nemate trajne simptome.

• Prije srčanog udara mnogi su normalno funkcionisali — obavljali kućne poslove, šetali psa ili išli u lagane šetnje — a zatim, po izlasku iz bolnice, ostajali bez daha već pri samom oblačenju – objašnjava Rik Endruz, fiziolog vježbanja i koordinator programa kardiološke rehabilitacije.

Mnogi ljudi tek nakon srčanog udara shvate važnost savjeta svog ljekara o upravljanju holesterolom godinama ranije.

Veza između visokog holesterola i srčanog udara

Holesterol, koji proizvodi jetra, a nalazi se i u hrani životinjskog porijekla, je voštana supstanca koja je važna za mnoge funkcije u tijelu, uključujući izgradnju novih ćelija. Ali kada ga ima previše u krvi, može doprinijeti nakupljanju plakova, tvrdog sloja holesterola i drugih supstanci na unutrašnjoj strani krvnih sudova, poznatog kao ateroskleroza.

Kada dio plaka u arteriji koja snabdijeva srce krvlju postane nestabilan i odlomak se odvoji, može se formirati krvni ugrušak koji potpuno blokira protok krvi u tom dijelu srca, oduzimajući mu kiseonik. To izaziva srčani udar, koji često uzrokuje trajno oštećenje srčanog mišića.

• Kada doživite srčani incident, to je signal da ste podložni većem broju ovih problema – kaže dr Elizabet Klodas, kardiolog u Mineapolisu i glavni medicinski službenik u kompaniji Step One Foods, koja proizvodi prehrambene proizvode zasnovane na nauci koji pomažu u kontroli nivoa holesterola.

„To nije jednokratni problem ako ne promijenite način života.“

Prema Američkom udruženju za srce (AHA), 1 od 5 osoba koje dožive srčani udar doživeće drugi u roku od pet godina. AHA napominje da možete preduzeti korake da smanjite rizik od ponovnog udara, uključujući kontrolu holesterola.

Kako sniziti holesterol

Dobra vijest je da čak i ako ste imali nezdrav nivo holesterola godinama prije srčanog udara, postoje dokazi da njegovo snižavanje i dalje može imati stvarne koristi.

• Zapravo možemo da poništimo neke od ovih stvari – naglašava dr Klodas. Uz agresivan način života i planove liječenja lijekovima, zaista možete vidjeti regresiju ateroskleroze.“

Evo nekoliko načina za snižavanje holesterola i smanjenje rizika od ponovnog srčanog udara, kao i mjere predostrožnosti o tome šta ne treba raditi:

Uzimajte lijekove kako vam je propisano

Iako je praćenje zdravog načina života važno, isto tako je važno uzimati propisane lijekove za holesterol.

• Ako imate aterosklerotsku bolest, trebalo bi da uzimate statine – kaže Klodas, misleći na najčešće propisivani tip lijeka za snižavanje holesterola. „Pokazano je da statini smanjuju ponavljajuće događaje – srčane i moždane udare – i smanjuju rizik od smrti od aterosklerotske bolesti.“

Cilj je da se nivo „lošeg“ holesterola LDL svede na minimum, koristeći kombinovane efekte lijekova i mjera životnog stila.

Uključite se u program kardiološke rehabilitacije

Programi kardiološke rehabilitacije pomažu ljudima da postanu fizički aktivni nakon srčanog udara, jačajući snagu dok ih istovremeno uče sigurnom i efikasnom programu vježbanja koji mogu samostalno nastaviti.

Ne upućuju svi ljekari pacijente na kardiološku rehabilitaciju, vjerovatno zato što su skeptični da će ljudi koji ranije nisu ozbiljno vježbali iznenada promijeniti svoj stil života.

Tipičan program obuhvata tri sata nedeljno, do 12 nedelja, pri čemu je najmanje polovina svake sesije posvećena aerobnim vježbama. Preostalo vrijeme može se provesti dajući smjernice o vježbanju, ishrani i drugim aspektima zdravog načina života za srce.

• Trudimo se da program prilagodimo potrebama pojedinca – kaže Endruz. Previše promjena odjednom može biti preopterećujuće, pa počinjemo sa malim koracima kako bismo uspostavili naviku vježbanja.

Prema pregledu istraživanja, programi kardiološke rehabilitacije zasnovani na vježbanju smanjili su rizik od drugog srčanog udara za 47 odsto, na osnovu analize 34 randomizovana kontrolisana ispitivanja.

Bavite se aerobnim vježbama

Bez obzira da li idete na kardiološku rehabilitaciju ili ne, važno je baviti se aerobnim vježbama, uključujući hodanje, plivanje i vožnju bicikla.

• Vježbanje je lijek – kaže Endruz. Stvoreni smo da se krećemo i trebalo bi da se krećemo.
  Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerenih aerobnih vježbi nedeljno, ili 30 minuta najmanje pet dana u nedelji.

Klodas vjeruje da bi ljudi trebalo da se kreću još više kada je to moguće, do sat vremena dnevno ako su sedentarni veći dio dana.

Težite zdravoj težini

Ako vježbate i pridržavate se zdrave ishrane, možete izgubiti višak tjelesne težine čak i bez cilja. Ako imate prekomjernu težinu, gubitak težine posebno smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja, uključujući srčani udar.

Gubitak težine je jedna od tema obrađenih u kardiološkoj rehabilitaciji, ali ponašanja koja dovode do gubitka težine – zdrava ishrana i vježbanje – važnija su od samog cilja.

Jedite uglavnom hranu biljnog porijekla

• Podstičemo što više hrane biljnog porijekla – kaže Endruz. Ishrana treba biti „siromašna životinjskim proizvodima sa zasićenim mastima, kao što su meso i mlečni proizvodi sa punim sadržajem masti“.

Klodas ističe da hrana bogata vlaknima može smanjiti holesterol jer pomaže jetri da izvuče više holesterola iz krvi i izluči ga kroz žuč.

Birajte zdrave masti umjesto nezdravih

Ne morate potpuno izbaciti masti, ali treba paziti koje namirnice birate.

Zdrave masti su tečne na sobnoj temperaturi, to su nezasićene masti – maslinovo ulje, orašasti plodovi, avokado, masna riba.
Neadekvatne zasićene masti su čvrste i mogu povećati LDL holesterol, primjeri su puter, sir, masnoće u mesu i živini. Trans masti se nalaze u pecivima, prženoj hrani i mogu povećati LDL i smanjiti HDL.

AHA preporučuje ograničavanje zasićenih masti na 5–6 odsto dnevnih kalorija i minimalizovanje unosa trans masti.

Ne fokusirajte se na meso kao izvor proteina

Većina ljudi misli da im treba puno mesa, ali biljni izvori proteina poput pasulja, orašastih plodova i sjemenki su dovoljni. Ako koristite životinjske proteine, birajte posno meso, živinu ili ribu.

Izbjegavajte alkohol

Alkohol može doprinijeti povećanju tjelesne težine i nivoa triglicerida, iako umjerena količina može blago povećati HDL. – Jedno piće dnevno, možda dva za veće osobe, je najkorisnije. Više od toga je štetno.

Izbjegavajte cigarete

Prestanite sa pušenjem — ono značajno povećava rizik od srčanih bolesti, podiže „loš“ holesterol i trigliceride, a snižava „dobar“ HDL.

Pokušajte da kontrolišete stres

Hronični stres povećava rizik od srčanih događaja. Programi kardiološke rehabilitacije pomažu u upravljanju stresom, a tehnike poput joge, meditacije i vođene vizualizacije mogu biti korisne.

Ne ignorišite svoje emocije

Depresija je česta kod starijih sa kardiovaskularnim bolestima i povezana sa lošijim ishodima. Potražite pomoć ljekara ili stručnjaka za mentalno zdravlje, pridružite se grupama podrške.

Društvena podrška

Srčani udar može učiniti osobu ranjivom ili uplašenom, ali društvena podrška je važna. Programi rehabilitacije pomažu u stvaranju veza koje dugoročno podržavaju zdravlje.

(Kurir.rs)