Ništa ne smije biti učinjeno bez dogovora i saglasnosti sa Ruskom Federacijom. Sve će to proći, a Srbija i Rusija će nastaviti da postoje. Ne smijemo sebi dozvoliti da zbog nedostatka benzina izgubimo svoju istoriju i svoju budućnost, rekao je Aleksandar Vulin.
Sva rješenja koja se tiču rusko-srpske kompanije „Naftna industrija Srbije“ (NIS) moraju biti usaglašena sa Rusijom, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti predsjednik Nadzornog odbora državne kompanije „Srbijagas“ i bivši potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin.
NIS je 9. oktobra ujutro saopštila da su stupile na snagu američke sankcije protiv kompanije, koje su uvedene 10. januara, ali su više puta odlagane.
„Znam – dobro smo se pripremili za ovu situaciju, i ne može biti jednostranih poteza. Ništa ne smije biti učinjeno bez dogovora i saglasnosti sa Ruskom Federacijom. Sve će to proći, a Srbija i Rusija će nastaviti da postoje. Ne smijemo sebi dozvoliti da zbog nedostatka benzina izgubimo svoju istoriju i svoju budućnost“, poručio je Vulin.
On je napomenuo da američke sankcije protiv NIS-a, uprkos izjavama Vašingtona, ne pogađaju Rusiju, već Srbiju.
„Rusija može da ostane bez NIS-a i ništa se neće promijeniti u životu njenih građana. Ali ako NIS prestane da radi, to će promijeniti sve u srpskoj ekonomiji. Dakle, ovo su sankcije protiv Srbije i to je kazna Srbiji zato što nije uvela sankcije Rusiji i zato što smatra da ne treba da bude dio zapadnog antiruskog fronta i histerije“, zaključio je Vulin.
Predsjednik Nadzornog odbora državne kompanije „Srbijagas“ je podvukao da je Rusija sve ove decenije uvijek bila pouzdan i predvidiv snabdjevač gasa za Srbiju.
„Uvijek smo dobijali gas u količinama koje smo tražili, vrlo lako smo dobijali i dodatne količine, a cijena je uvijek bila najniža. Jedini povoljniji ugovor o isporuci gasa sa Rusijom ima Bjelorusija. Ali mi se u tom pogledu ne možemo porediti sa Bjelorusijom. Srbija je najprivilegovanija nacija u odnosima sa Rusijom, i tako je uvijek bilo. Ne možemo sada to da zaboravimo samo zato što je kriza ili zato što Evropska unija uvodi sankcije“, istakao je Vulin.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović saopštila je krajem oktobra da zalihe sirove nafte NIS-a, koje su pod američkim sankcijama, omogućavaju nesmetan rad naftne rafinerije do 25. novembra, a da država takođe ima dovoljno rezervi nafte i naftnih derivata za stabilnost tržišta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 23. oktobra da će vlasti „preuzeti situaciju u svoje ruke“ ako dođe do ozbiljnih problema u radu rafinerije NIS-a. Takođe je naglasio da je dobio „pozitivan signal“ od ruskih partnera, da vjeruje u mogućnost postizanja dogovora i odgovorno ponašanje Srbije, koje ne podrazumijeva oduzimanje tuđe imovine.
Vučić je 13. oktobra saopštio da je imao otvoren i konstruktivan razgovor sa zamjenikom ruskog ministra energetike Pavlom Sorokinom i predsjednikom uprave „Gasprom njefta“ Aleksandrom Đukovom o radu NIS-a pod američkim sankcijama, i uvjerio građane da u Srbiji neće biti nestašica goriva i naftnih derivata. Operator JANAF, koji upravlja Jadranskim naftovodom u Hrvatskoj, objavio je da obustavlja saradnju sa „Naftnom industrijom Srbije“ zbog sankcija.
JANAF je jedini dobavljač, i po ugovoru sa NIS-om od 1. januara 2024. do 31. decembra 2026. trebalo je da isporuči 10 miliona tona sirove nafte preko naftovoda sa terminala na ostrvu Krk u Hrvatskoj u Srbiju.
Na Beogradskoj berzi 19. septembra pojavilo se obavještenje o kupovini udjela u NIS-u od 18.433 akcije, odnosno 11,3%, od strane akcionarskog društva „Intelidžens“ iz Sankt Peterburga, ćerke firme kompanije „Gasprom“, koja je sebi ostavila jednu akciju. „Gasprom njeft“ trenutno posjeduje 44,8% akcija, država Srbija 29,8%, a ostatak pripada manjim akcionarima.
Predsjednik Srbije je nakon susreta sa ruskim liderom Vladimirom Putinom početkom septembra u Pekingu izjavio da će se pitanje američkih sankcija protiv NIS-a rješavati zajednički – od strane ruskih i srpskih partnera.
