Određena hrana može da poremeti unutrašnji sat tijela i podstakne ga da skladišti dodatne masti, što, samim tim, lako može da dovede i do promjene broja na vagi. U tom odnosu, pekarski proizvodi i kolači imaju posebnu ulogu, jer su bogati zasićenim mastima koje najviše utiču na ove procese.
Grickalice i užine bogate zasićenim mastima tokom zime mogle bi da „prevare“ tijelo da skladišti više masti, pokazala je nova studija. Istraživači su otkrili da kada jedemo više zasićenih masti, koje se nalaze u crvenom mesu, puteru, kolačima, pitama i ostalim pekarskim proizvodima s mnogo putera, protein pod nazivom PER2 „govori“ tijelu da je ljeto i da treba skladištiti više energije u pripremi za hladne zimske mjesece.
S druge strane, ako jedemo više nezasićenih masti, kakve se nalaze u orašastim plodovima, sjemenkama, masnoj ribi i biljnim uljima, PER2 šalje signal tijelu da je zima i da treba da troši energiju koju unosimo.
„Otkrili smo da vrsta hrane koju jedete pomaže biološkom satu da prepozna koje je doba godine“, izjavio je vodeći autor studije za BBC Science Focus.
Kako je naše tijelo „programirano“ za zimu
Za divlje životinje i praistorijske ljude, prilagođavanje godišnjim dobima bilo je ključno za preživljavanje, posebno tokom duge, hladne zime kada je hrane malo.
„U prirodi, sezonske promjene u količini vode, svjetlosti i temperaturi potpuno mijenjaju okolinu i primoravaju organizme u cijelom lancu ishrane da se prilagode. Jedna od tih prilagođenosti je i to što biljke proizvode više nezasićenih masti kako bi preživjele hladnoću, što dovodi do toga da biljojedi, a potom i mesojedi, unose i skladište više nezasićenih masti“, objašnjavaju naučnici.
Tako naše tijelo može biti „programirano“ da očekuje veći unos nezasićenih masti kada dani postanu kraći. Međutim, ova prirodna promjena u ishrani danas je uglavnom izgubljena, jer imamo pristup istoj hrani tokom cijele godine. Možemo jesti hranu bogatu zasićenim mastima bez obzira na doba godine – ali njen prekomjerni unos tokom jeseni i zime može zbuniti naš biološki sat i „natjerati“ tijelo da misli da je ljeto.
„U savremenom društvu hrana je lako dostupna, uključujući i zasićene masti. Takođe, imamo naviku da jedemo u ‘neprirodno’ doba dana, što nam omogućava vještačka rasvjeta. Uopšteno, zdravije je jesti u skladu s prirodnim, dnevnim cirkadijalnim ritmom“, savjetuju istraživači.
Kako je tekla studija
Ovi rezultati zasnovani su na eksperimentu s miševima, koje je naučni tim izlagao različitim periodima svjetlosti i mraka, kako bi simulirali promjenu godišnjih doba. Glodarima je obezbijeđeno 12 sati svjetla dnevno kako bi se imitirali proljeće i jesen, 20 sati za ljeto i samo 4 sata za zimu.
Kako su noći postajale sve duže tokom „vještačke zime“, miševi koji su bili na uravnoteženoj ishrani pokazivali su tipično zimsko ponašanje za noćne životinje – počeli bi da trče u svojim točkovima čim bi pao mrak.
Međutim, miševi koji su se hranili hranom bogatom mastima sporije su se budili i počinjali su da trče znatno kasnije nakon „vještačkog zalaska sunca“, što ukazuje na to da im je unutrašnji biološki sat bio blago poremećen. Kada su naučnici uporedili efekte različitih vrsta masti, otkrili su da su miševi koji su jeli hranu s visokim udjelom zasićenih masti počeli da trče tek nekoliko sati nakon početka noći.
(RT)
