Njihova granica nije sporna, ona je odavno definisana, a nemaju nekakve druge međudržavne sukobe. Jedino su te terorističke grupe koje šetaju s jedne na drugu stranu, uzrok njihovih sukoba, smatra bivši oficir KOS-a Ljuban Karan.
Avganistan i Pakistan dogovorili su u srijedu četrdesetosmočasovni prekid vatre, a nakon višednevnih neprijateljstava na granici. Obe zemlje tvrde da su nanijele veći broj žrtava nego što je njihov susjed priznaje. Ipak, uprkos tome što su se i jedna i druga strana usaglasile da je stupila na snagu obustava kratkotrajnog sukoba, Avganistan je danas optužio Pakistan za kršenje primirja na granici između dvije zemlje, prenio je TASS.
Ujedinjene nacije pozvale su Pakistan i Avganistan da trajno okončaju neprijateljstva kako bi zaštitile civile.
Kako je počeo sukob?
Nakon udara u avganistanskoj prijestonici Kabul i pograničnoj provinciji Paktika prošlog četvrtka, talibanska vlada za napade je okrivila Pakistan, iako Islamabad nije zvanično priznao napade.
Talibani su najprije optužili Pakistan da je sproveo „neviđen i nasilan“ napad na mete u Kabulu i da Pakistan krši „suverene teritorije“ Kabula. Oni su potom pokrenuli, kako su rekli, odmazdne napade na pakistanske snage u raznim oblastima blizu pograničnih provincija Kunar i Nangarhar.
Pakistan je odgovorio na napad, koji je nazvao „neizazvanim“, izvođenjem udara i racija na talibanske kampove u Avganistanu, uključujući objekte za obuku terorista i mreže podrške. Istovremeno, pakistanski vojni zvaničnik saopštio je da postoje „dokazi da se Avganistan koristi kao baza za operacije za izvođenje terorizma u Pakistanu“. Pakistan dugo optužuje talibansku vlast u Kabulu da toleriše aktivnosti pakistanskih talibana (TTP) na svojoj teritoriji, što talibani negiraju. Postoje spekulacije da su eksplozije u Kabulu bile usmjerene na vođu TTP-a, Nura Valija Mehsuda.
Pakistan je tvrdio da je ubio više od 200 talibanskih boraca i drugih militanata, što je brojka daleko veća od devet navedenih gubitaka talibana. Talibani su, u međuvremenu, saopštili da su ubili 58 pakistanskih vojnika – više nego dvostruko više od 23 navedena gubitka Pakistana.
Kako piše Si-En-En, Pakistan se suočio sa porastom islamističkog nasilja otkako su avganistanski talibani zauzeli Kabul 2021. godine.
Iza ovog sukoba stoji duga i komplikovana istorija, obilježena čestim sukobima duž njihove planinske, 2.600 kilometara duge sporne granice, poznate kao „Durandova linija“, navodi Si-En-En.
Pakistan je bio jedan od glavnih podržavalaca talibana nakon njihovog svrgavanja od strane NATO trupa 2001. godine i tokom njihove kasnije pobune protiv avganistanske vlade koju podržavaju SAD.
Istovremeno, Pakistan je ugostio milione avganistanskih izbjeglica tokom decenija rata, iako je posljednjih godina preduzeo mjere da protjera mnoge od njih, navodeći rizik od terorizma.
Ali TTP se ponovo pojavio kao jedna od najvećih prijetnji nacionalnoj bezbjednosti Pakistana, izvedavši 600 napada na pakistanske snage u protekloj godini.
Nakon subotnjih napada, pakistanska vojska je saopštila da, iako Islamabad preferira diplomatiju, „neće tolerisati izdajničko korišćenje avganistanskog tla za terorizam protiv Pakistana“. Pakistan je u nedjelju zatvorio svoja dva glavna granična prelaza s Avganistanom.
Komentarišući avganistansko-pakistanski sukob, bivši oficir KOS-a Ljuban Karan smatra da taj sukob nema perspektivu, jer kako ističe, „oni nemaju neke posebne razloge da vrše napade jedni na druge“.
„Njihova granica nije sporna, ona je odavno definisana, a nemaju nekakve druge međudržavne sukobe. Jedino su te terorističke grupe koje šetaju s jedne na drugu stranu, uzrok njihovih sukoba“, objašnjava Karan za RT Balkan.
Kako podsjeća, posrijedi su međusobne optužbe.
„Avganistan optužuje Pakistan da je primijenio u Kabulu i u još jednom gradu terorističku ili diverzantsku akciju da likvidira nekakve pakistanske talibane koji na neki način ugrožavaju Avganistan kao državu u bezbjednosnom smislu. Pakistan to nije priznao, ali svejedno, Avganistan je preduzeo vojne mjere i došlo je do međusobnog okršaja na granici. To su bili dosta kontrolisani sudari, udari s distance od strane Pakistana i njihove avijacije“, navodi Karan.
Ističe da, prema njegovom mišljenju, ni jednima ni drugima ne odgovara nekakav veliki sukob i dodaje da Avganistan protiv Pakistana nema nikakve šanse.
„Pakistan je izuzetno naoružana i opremljena vojska. Ima čak nuklearno oružje, a niko se nije usrećio u ratu s Avganistanom. Tamo su već dvije velike sile slomile zube, tako da se ni Pakistanu ne ulazi u sukob tek tako. Pakistan nema nekog velikog razloga da se ljuti na talibane u Avganistanu, jer škole za tu vrstu vjerskog ekstremizma bile su upravo u Pakistanu, odatle je sve krenulo.
Čak i udar na kule ‘bliznakinje’, kad je direktno optužen Avganistan, mislim da je bilo realnije da se optuži Pakistan jer odatle su krenule te terorističke akcije i škole. Pakistan je velika vojna sila i SAD su izabrale relativno lakšeg protivnika da bi se osvetile. Ja mislim da će oni to shvatiti i na neki način ograničiti ili eliminisati sukobe“, zaključuje Karan.
Obje zemlje, Pakistan i Avganistan, uložiće iskrene napore, kroz dijalog, da pronađu pozitivno rješenje za složeno, ali rješivo pitanje, saopštilo je pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova. Ubrzo su stigle nove tvrdnje portparola avganistanske vlade – Pakistan je prekršio primirje na granici dvije zemlje.
Kina je spremna da i dalje igra konstruktivnu ulogu u unapređenju odnosa dvije zemlje, izjavio je Lin Đijan, portparol Ministarstva spoljnih poslova.
Zvanična Moskva pozvala je ranije na deeskalaciju na liniji Duranda i istakla da je stabilnost Avganistana ključna za regionalnu bezbjednost Srednje Azije, dok situacija na granici nosi rizik širenja nestabilnosti i prekograničnih incidenata.
