Svjedoci smo geopolitičkog raskršća. Vrtlog podjela i konflikata ubrzano prodire u sve države, i istoka i zapada, i velikih i malih. Globalna turbulentna vremena čine da svaki potez može biti i pogrešan i pravi, a digitalno doba da svaka vijest može biti tumačena na svoj način uprkos istini.

Svi bi htjeli svoj uticaj i svoju verziju. U možda najdelikatnijem, političkom i bezbjednosnom, vremenu novije istorije, Srbija hrabro ne da na sebe i svoj narod. Manevriše između tuđih ambicija, sopstvenog dostojanstva i nacionalnog interesa. Manevriše da dokaže ispravnost i bori se za tačnost.

Vijesti su nekada značile istinu i samo istinu, a danas smo na poligonu prepunom dezinformacija, antikampanja i pritisaka na politiku i društvo.

O svemu ovome diskutovali su gosti „Usijanja“ na Kurir televiziji, a oni su Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Republike Srbije, i novinari Ljiljana Smajlović i Aleksandar Apostolovski.

Rad novinara i medija

– Novinari novijeg doba, odnosno društvene mreže, rade 24 sata dnevno, a onda novinari većinu informacija danas crpe upravo iz društvenih mreža. Možda ne mogu da se odupru količini vijesti koje stižu sa društvenih mreža i moraju to da isprate. Mi sa druge strane pokušavamo da pročistimo i vidimo šta je od toga tačno, a šta nije. Nema spavanja zbog vremenskih zona i društvenih mreža koje neprestano rade. Ti ljudi nemaju drugi posao, smišljaju šta će da izmisle i kako će da pokrenu novu kampanju, pa ni za novinare nema odmora jer moraju to da prate – započela je Suzana Vasiljević.

Vasiljević se dotakla toga koliko radi predsjednik:

– On radi mnogo jer je dosta tema, posla i problema. Naša država se nalazi na geopolitičkoj prekretnici, ali ne samo naša, već uopštena situacija u cijelom svijetu dobija karakteristike komplikovane i teške. Vrijeme tjera da se radi 24 sata. Američke sankcije su najavljene u šest ujutru po našem vremenu i jednostavno čovjek mora biti budan i tada. Mora da se isprati sve i da se odgovori na medijske pozive, pa je prosječan san oko 2–3 sata za njega. Misli se da će se čovjek uhodati i da će biti lakše, ali vrijeme i teme diktiraju da vrijeme spavanja bude sve manje. On mene stvarno zove u tri ujutru, stvarno ne spava, pa shvatim da to nije tema i da ne gubim vrijeme da to objašnjavam ljudima, jer oni koji treba to da znaju – već znaju, a o tome govore i rezultati i sve što se postiže na izborima. Mi na nedeljnom nivou imamo na Instagramu film „Nedelja sa predsjednikom“, pa ja od ponedjeljka do nedjelje skupljam taj materijal, a kada gledam tu nedjelju, ja se ni ne sjećam šta smo sve uradili, pa „Nedelja sa predsjednikom“ izgleda kao šest mjeseci.

Smajlović ima višedecenijsko iskustvo u medijima, pa je istakla kako izgleda današnje stanje kada bi se uporedilo sa ranijim:

– Nikada nisam radila 24 sata dnevno, ali me muči kada mi promakne neka informacija i što ne mogu da budem u toku. Stvarno je život danas postao komplikovaniji. Nekada su mediji iznosili samo istinu, pa nisam sigurna, ali mislim da nikada nisu služili samo istini. Neko je kontrolisao vijesti, bilo je par televizija, pa samim tim pratite vijesti da biste znali šta želi vlast da vi mislite.

Apostolovski je pričao o istini i medijima:

– Vi ste u vrijeme Miloševića čitali Politiku da biste saznali šta on misli ili Mira Marković. Mogli ste da procijenite šta je skriveno. Kada je NATO bombardovao Republiku Srpsku, izvještavao sam o Avramovićevom dinaru, o programu učvršćivanja dinara, a sjutradan tražim gdje mi je ta vijest, a nije je bilo – već je cijela naslovna bila o bombardovanju. Tada sam shvatio da novinarstvo ume da se poigra, ne samo sa čitaocima, već i sa onima koji donose vijesti.

Vasiljević je pričala o plasiranju vijesti i ispravljanju dezinformacija:

– Toliki broj lažnih i nebitnih vijesti je prisutan, da treba tim od 5.000 ljudi da ispravi sve dezinformacije. Danas svako ima društvene mreže i može da kaže šta misli. Danas svake sekunde izlazi stotine besmislenih informacija – neke su sa namjerom lažne, a neke slučajno. Mi demantujemo isključivo laži koje se tiču bezbjednosti države, sigurnosti, kao i informacije koje bi izazvale paniku kod građana, kao što je vijest o djetetu koje je navodno ubijeno tokom protesta u Valjevu. Tada je država bila gotovo na ivici građanskog rata i bilo je neophodno odreagovati na tu laž koja je plasirana da bi se izazvalo krvoproliće na ulicama. Morali smo odmah da reagujemo i to iz više pravaca, raznih ministarstava – bila je akcija borba za život, da nađemo dječaka, da vidimo šta se desilo i da MUP izađe sa saopštenjem.

Lavina lažnih vijesti počela od Obrenovca

Na plasiranje lažnih vijesti osvrnuo se i Apostolovski:

– Zamislite da su nekada u naše vrijeme pootvarali terase po ovim soliterima i da je svako izašao napolje i počeo da viče i da smatra o čemu god želi, da opanjkava koga god želi, da iznosi i svoje političke, društvene, moralne, ljubavne stavove i ostalo. Vjerujte mi, i kola hitne pomoći bi došla u te zgrade. Ukoliko pretvorimo to sada u ovaj virtuelni svijet, mi ćemo onda doći do te konfuzne situacije. Inače, kada je Suzana pominjala onog dječaka koji je navodno ubijen, ja mislim da je u doba Vučićeve vladavine to startovalo zapravo sa poplavom u Obrenovcu, kada je plasirana takođe jedna serija lažnih i uzbunjujućih vijesti – rekao je Apostolovski.

(Pink.rs)

Tagovi