Peti oktobar 2000. donio je smak Miloševićevog režima, ali i početak decenija gubitaka za Srbiju – Kosova, Crne Gore, fabrika. Tek oko 2012. pokazali su se prvi znaci oporavka.
Danas je 5. oktobar — 25 godina od događaja koji su promijenili Srbiju. Tog dana se ne samo srušio režim Slobodana Miloševića, nego je počelo i nasilje, uništavanje institucija, fabrika i ekonomskog tkiva zemlje. Poslije tog preokreta Srbija je izgubila Kosovo, Crnu Goru, stotine fabrika i milione ljudi koji su otišli „trbuhom za kruhom“. Tek od oko 2012. godine počeli su da se osjećaju prvi znaci oporavka — postepeno, polako, ali ipak vidljivo.
Posljedice: šta je izgubljeno
Gubitak Kosova kao teritorije pod kontrolom Beograda, što mnogi smatraju direktnom posljedicom međunarodnih događaja i politike poslije 5. oktobra.
Gubitak Crne Gore — referendumska secesija 2006.
Dramatičan pad industrijske proizvodnje: stotine fabrika su zatvorene ili uništene, radna mjesta izgubljena, infrastruktura zapuštena.
Migracije — mladi napuštaju zemlju, tražeći bolje uslove u inostranstvu.
Okretačka tačka: 2012. godina
Ipak, stvari su počele da se mijenjaju na bolje tek oko 2012. godine:
Pojavili su se znaci ekonomske stabilizacije; izvoz, privreda i investicije su se relativno oporavljale.
Politički su se pojavile opcije za veću transparentnost i reforme, mada uz mješovite rezultate.
Sjećanje, ali i opomena
Za mnoge, 5. oktobar je i dalje simbol da su građani uspjeli da natjeraju režim da ode — ali i opomena da se bitka za bolju, pravedniju i uređeniju državu nikada ne smije prestati. Jer bez pravih reformi, demokratije i odgovorne vlasti, sjećanja na promjene lako blijede — a stanja lošeg upravljanja i populizma se ponavljaju.
Jeziv pokušaj linča Dragoljuba Milanovića
Jedan od najmračnijih momenata tog haosa zabilježen je na RTS-u, kada je Dragoljub Milanović, tadašnji direktor RTS-a, bio meta nasrtaja mase. U emisijama i svjedočenjima sam Milanović je ispričao da je tog dana bio u zgradi RTS-a, kada su počeli pucnji prema televiziji, kada je zgrada planula dimom, a ljudi su bježali. On je bio na drugom spratu, kad mu je prenijeto da gori dio zgrade i da je rizik veliki.
Vidjevši da situacija eskalira, pokušao je da izađe u hodnik, ali su ga napadači presreli — jedan čovjek sa letvom juri ga, psovke su bile svuda, zidovi su bili oštećeni. Milanović je podigao ruke u nemoći da se brani. Tek zahvaljujući intervenciji slučajnih prolaznika — mladića i starijeg čovjeka — uspio je da se skloni u mali stan u blizini televizije, gdje su ga sakrili. Tamo su mu morali obrijati bradu, da ga ne bi prepoznali, jer je bilo ozbiljnih prijetnji da će ga izvesti na ulicu i nastaviti nasilje.
Supruga mu je, kako Milanović navodi, takođe nastradala — dobila je batine u demonstracijama tog dana. Porodica je bila zaplašena, bolnice nijesu htjele da prime povrijeđene, ljekarska pomoć bila je otežana.
Ovaj momenat linča ostao je u kolektivnom sjećanju kao simbol bijesa, anarhije i sloma vladavine prava 5. oktobra. Nasilje je bilo ne samo grupni bijes — bilo je i planirano, istrajno, s namjerom da se simboli režima i represije prebiju, unize i fizički unište.
REZULTATI OD 2012. GODINE
Ekonomski rast
Bruto domaći proizvod (BDP): U 2012. godini, BDP Srbije iznosio je oko 33 milijarde eura, dok je prema najnovijim podacima iz 2025. godine, BDP dostigao približno 88 milijardi eura, što predstavlja više nego dupliranje u odnosu na 2012. godinu.
BDP po glavi stanovnika: U 2012. godini, BDP po glavi stanovnika bio je oko 4.700 eura, dok je u 2023. godini porastao na približno 8.000 eura.
Stopa rasta BDP-a: Prosječna godišnja stopa rasta BDP-a od 2012. do 2022. godine iznosila je oko 2,3%, dok je u 2023. godini zabilježen rast od 3,85%.
Tržište rada
Stopa nezaposlenosti: U 2012. godini, stopa nezaposlenosti u Srbiji bila je 25,9%, dok je u 2022. godini smanjena na 10,4%.
Stopa nezaposlenosti mladih: U 2012. godini, stopa nezaposlenosti među mladima bila je preko 51%, dok je u 2023. godini smanjena na oko 25,4%.
Stopa zaposlenosti: Prema podacima iz drugog kvartala 2025. godine, stopa zaposlenosti iznosila je 51,5%, dok je stopa nezaposlenosti bila 8,5%.
Strane direktne investicije (SDI)
Neto priliv SDI: Od 2015. godine, neto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju kontinuirano raste, što doprinosi ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta.
Industrija i infrastruktura
Industrijski sektor: U strukturi BDP-a, industrija čini značajan udio, sa posebnim naglaskom na proizvodnju, energetiku i infrastrukturu.
Infrastrukturni projekti: Realizovani su brojni infrastrukturni projekti, uključujući izgradnju i modernizaciju saobraćajnica, željeznica i energetskih objekata, što doprinosi boljoj povezanosti i konkurentnosti zemlje.
Od 2012. godine, Srbija je postigla značajan ekonomski napredak, sa smanjenjem nezaposlenosti, povećanjem BDP-a i privlačenjem stranih investicija. Iako postoje izazovi, poput globalnih ekonomskih turbulencija, trendovi ukazuju na stabilan i održiv ekonomski rast u narednim godinama.
(Novosti)
