Čistka u pravosuđu neophodna: Slučaj Telekom pokazao nemoć države i pokazao zašto mora doći do vetinga – sudije i tužioci Mila Đukanovića i Vesne Medenice sigurno neće presuditi svojim nalogodavcima!

Najnovija odluka Specijalnog državnog tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu u slučaju Telekom još jednom je ogolila svu nemoć sistema koji je tri decenije bio pod čvrstom kontrolom Mila Đukanovića i njegovih sudija i tužilaca. Tužilaštvo je rutinski ocijenilo da je slučaj vjerovali ili ne – zatvoren!

Podsjetimo, specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović krajem jula je odbacila krivičnu prijavu MANS-a iz marta 2019. protiv dvoje Đukanovića, ali i bivšeg predstavnika Telekoma Olega Obradovića, “Eurofonda” Veselina Barovića, preduzeća “Monte Adria” Damjana Hoste i “Mađar Telekoma” Tomaša Morvaia, navodeći da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.

Bivši predsjednik je, nakon toga, za “Pobjedu” kazao da ne vjeruje da je zastara razlog odbacivanja prijave, već da je u pitanju nepostojanje krivičnog djela.

Govoreći o odluci tužilaštva, Đukanović je kazao da je razlog što jedan broj nosilaca državnih funkcija ne donosi “na Ustavu i zakonima zasnovane odluke”, strah od neispunjenog očekivanja dijela javnosti, od odupiranja “besprizornom pritisku velikosrpskog nacionalizma i njegove crkvene, političke i medijske posluge u našoj državi”, te od “mentora demokratije” u regionu, nazvavši afere “Telekom”, “Prvi milion” i “Pandora papire” – “pamfletima” i “budalaštinama”…

Ovo je najbolja potvrda da bez sveobuhvatnog vetinga pravosuđa nema nikakve pravde u Crnoj Gori. Sudije i tužioci koji su stvoreni i odgojeni u sistemu Đukanovića i Medenice nikada neće presuditi svojim nekadašnjim šefovima i političkim zaštitnicima. Oni su stubovi režima, a ne pravde, i zato ih je potrebno ukloniti iz sistema – i upravo zbog tih razloga je potreban veting u pravosuđu, a nakon ove odluke, očigledno i u tužilaštvu!

Crnogorsko društvo je decenijama gledalo kako se afere zataškavaju, kako se slučajevi proglašavaju zastarjelim i kako se odgovornost vješto prebacuje u fioke. Afera Telekom je samo još jedan dokaz da ovakvo tužilaštvo i ovakvo sudstvo rade isključivo u interesu svojih političkih gospodara, a ne naroda i države.

A afera, podsjetićemo nije bilo malo. Od Limenke, Ramade, Petlje, pa i onih koji su punili stupce crne hronike poput ubistva Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Pavla Bulatovića, Gorana Žugića pa i atmosfere koja je dovela do formiranja dva najveća kriminalna narko kartela koji ne samo da „ojadiše“ Crnu Goru već i čitavu Evropu i svijet najbolji je prikaz legata bivšeg režima.

Zbog toga je “čistka” neophodna. Potreban je temeljni rez – veting svih sudija i tužilaca, jer samo tako može biti obnovljeno povjerenje građana i izgrađen sistem u kojem će pravda važiti za sve, a ne samo za one koje režim ne štiti. U suprotnom, Crna Gora će očigledno i dalje biti zemlja u kojoj kriminalci slobodno šetaju, a narodu se servira priča da je “pravna država” uspostavljena.

Šta je uradio SDT

Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) donijelo je pravilnu i zakonitu odluku za odbacivanje krivične prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora protiv bivšeg šefa države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i ostalih za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća “Telekom”, pisale su danas Vijesti.

To je, postupajući po prigovoru MANS-a na postupanje SDT-a, utvrdio državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović. On je, prema saznanjima ovog lista, sličan odgovor otpravio i kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kojom rukovodi Bojana Ćirović.

Iz MANS-a su najavili da će podnijeti inicijativu Tužilačkom savjetu da preispita postupanje tužilaca u tom slučaju.

“Predmeti poput ovog pokazuju do koje mjere veting u pravosuđu nema alternativu”, ocijenili su iz MANS-a.

Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović krajem jula je odbacila krivičnu prijavu MANS-a iz marta 2019. protiv dvoje Đukanovića, ali i bivšeg predstavnika Telekoma Olega Obradovića, “Eurofonda” Veselina Barovića, preduzeća “Monte Adria” Damjana Hoste i “Mađar Telekoma” Tomaša Morvaia, navodeći da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.

MANS je, u pritužbi instituciji kojom rukovodi Milorad Marković, naglasio da toj NVO nije dostavljena odluka SDT-a od 8. jula, već akt od 28. jula, “koji je nezakonit i nerazumljiv, bez obrazloženja i navođenja koje su relevantne procesne radnje preduzete da do zastarjelosti ne dođe”.

“…Imajući u vidu da je prijava podnesena još u martu 2019, a da je, u međuvremenu Specijalno državno tužilaštvo svakako vodilo postupak protiv jednog od lica obuhvaćenog ovom prijavom (Oleg Obradović). Osim toga, za jedno od djela navodi se da je zastarjelost nastupila 15. maja 2021, što čini protok vremena duži od dvije godine, nakon što je prijava podnesena i otvara pitanje koje su radnje preduzete za to vrijeme, odnosno kako je postupajući tužilac tada dozvolio da dođe do zastarjelosti”, stoji u pritužbi MANS-a.

Rutović, međutim, smatra da su neosnovani navodi iz pritužbe da je Specijalno državno tužilaštvo bilo u obavezi da MANS-u, kao podnosiocu krivične prijave, dostavi rješenje o odbacivanju.

“Dalji navodi iz pritužbe, u kojoj se ukazuje na neblagovremenost u preduzimanju radnji od strane postupajućih tužilaca, ne mogu bili predmet analize od strane ovog tužilaštva, već se u tom pravcu postupak može inicirati pred Tužlačkim savjetom”, ocijenio je Rutović.

Šta je bila afera Telekom

Državna kompanija “Crnogorski Telekom” je prodata 2005. godine “Mađar telekomu” za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.

Vlada tadašnjeg premijera Đukanovića odlučila je da svakom manjinskom akcionaru Telekoma doplati iz budžeta po 30 centi za svaku akciju koju ponude “Mađar telekomu”. Tako su Mađari kupovali manjinske akcije po cijeni od 2,2 eura, kako su i predlagali, ali su akcionari, zahvaljujući kontribuciji Vlade, dobili 2,5 eura za svaku prodatu akciju. Manjinski akcionari su, ipak, ostali zakinuti, jer je čak i “subvencionirana” cijena bila značajno manja od cijene koju je “Mađar telekom” platio za državni paket akcija, odnosno 4,7 eura po akciji.

“Mađar telekom” je u decembru 2011. platio kaznu od 95 miliona dolara kako bi se poravnao sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) zbog optužbi u građanskom i krivičnom postupku da je kompanija podmitila zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobila posao i isključila konkurenciju u oblasti telekomunikacija. U optužbama SEC-a navodi se da je Dojče telekom preko svoje podružnice isplatio višemilionski mito crnogorskim zvaničnicima.

Bivši glavni izvršni direktor “Mađar telekoma” Elek Štraub pristao je da plati 250.000 dolara, a Andraš Balog, bivši glavni direktor za strategiju, 150.000 dolara, a obojica su prihvatila da pet godina ne rade kao službenici ili direktori u svim kompanijama čije se akcije prodaju na berzama u nadležnosti SEC-a.

Njujorški sud je trećeg optuženog zvaničnika Mađar telekoma u ovom slučaju, Tamaša Marvaia (bivšeg direktora za akvizicije i poslovni razvoj), u februaru osudio na osnovu sporazuma sa SEC-om da plati kaznu od 60.000 dolara zbog lažiranja kompanijskih knjiga i dosijea u vezi s korupcionaškom šemom.

U aprilu 2015. godine crnogorsko tužilaštvo dobilo je dokumentaciju o aferi “Telekom” iz SAD. Od te godine pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod dokumentacije… Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, sada optužen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, tvrdio je početkom 2019. da Milo i Ana Đukanović nisu uključeni u malverzacije oko prodaje “Telekoma”.

Nakon toga, u martu 2019. godine, MANS podnosi prijavu protiv Đukanovića, njegove sestre i više osoba zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

(Vijesti/Borba)